Porezi

Porez na kapitalnu dobit u Srbiji: ETF, akcije i kriptovalute (2026)

Sve što treba da znate o porezu na kapitalnu dobit u Srbiji za 2026: stopa 15%, pravila za ETF, akcije, kripto i nekretnine, kao i kako podneti PP KPDG prijavu.

GENGE tim10 min čitanjaObjavljeno: 9. jul 2026.Ažurirano: 9. jul 2026.

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.

# Porez na kapitalnu dobit u Srbiji: ETF, akcije i kriptovalute (2026)

Sve više građana Srbije ulaže u akcije, ETF-ove i kriptovalute, ali malo ko zna tačno kako funkcioniše oporezivanje zarade od tih ulaganja. Porez na kapitalnu dobit nije komplikovan koliko izgleda, ali greške u prijavi mogu biti skupe. Ovaj vodič objašnjava sve što treba da znate za 2026. godinu, od stope poreza do konkretnih koraka pri podnošenju prijave.

Šta je porez na kapitalnu dobit?

Kapitalna dobit je zarada koju ostvarite kada prodate neku imovinu po ceni višoj od nabavne. U Srbiji, ova vrsta prihoda regulisana je Zakonom o porezu na dohodak građana (ZPDG), članovi 72-83.

Porez se plaća na dobit od prodaje:

  • akcija i udela u privrednim društvima
  • ETF-ova (fondova kojima se trguje na berzi)
  • obveznica i drugih hartija od vrednosti
  • nekretnina (stanova, kuća, zemljišta)
  • kriptovaluta i digitalnih sredstava

Stopa poreza na kapitalnu dobit u Srbiji iznosi 15% i primenjuje se na poresku osnovicu, ne na celokupan prihod od prodaje.

Kako se računa poreska osnovica?

Poreska osnovica nije prosta prodajna cena. Ona se izračunava ovako:

```
Poreska osnovica = Prodajna cena - Nabavna cena - Troškovi
```

Troškovi koji se mogu odbiti uključuju provizije brokera, naknade berze i druge dokumentovane troškove direktno vezane za kupovinu ili prodaju.

Primer: Kupili ste ETF za 100.000 RSD, platili proviziju od 500 RSD, a prodali za 140.000 RSD uz proviziju od 700 RSD. Poreska osnovica je: 140.000 - 100.000 - 500 - 700 = 38.800 RSD. Porez iznosi 15% od toga, tj. 5.820 RSD.

Nabavna cena ETF-ova kupljenih u inostranstvu

Ako investirate kroz platforme kao što su Interactive Brokers, DEGIRO ili Trade Republic, nabavna cena se obračunava kao cena u stranoj valuti konvertovana u dinare po kursu Narodne banke Srbije (NBS) na dan kupovine. Isto pravilo važi i za prodajnu cenu, koja se konvertuje po kursu NBS na dan prodaje.

Važno: Kursne razlike koje nastaju zbog promene vrednosti dinara prema valuti ulaganja nisu posebno oporezovane, ali se automatski uračunavaju u obračun jer koristite kurs NBS za oba datuma.

Posebna pravila po vrsti imovine

Akcije i ETF-ovi

Za hartije od vrednosti, uključujući domaće i strane akcije i ETF-ove, porez od 15% se uvek plaća bez obzira na to koliko dugo ste ih držali. Ne postoji izuzeće za dugoročno držanje kao kod nekretnina. Svaka prodaja uz dobit podleže oporezivanju.

Nekretnine

Kod nekretnina postoji važna iznimka: ako ste nekretninu držali duže od 10 godina, oslobođeni ste od plaćanja poreza na kapitalnu dobit. Ovo se odnosi na stan, kuću, poslovni prostor ili zemljište. Za nekretnine koje ste prodali pre isteka 10 godina, standardna stopa od 15% se primenjuje.

Kriptovalute

Kriptovalute se u srpskom poreskom pravu tretiraju kao pokretna stvar. Na razliku između prodajne i nabavne cene plaća se porez od 15%, baš kao i na akcije. Ako ste kupili Bitcoin za ekvivalent od 500.000 RSD, a prodali za 800.000 RSD, poreska osnovica je 300.000 RSD, a porez 45.000 RSD.

Bitno je dokumentovati svaku transakciju: datum kupovine, iznos, kurs i platformu. Poreska uprava Srbije sve više prati kriptovalutne transakcije, a odgovornost za prijavu leži na poreskom obvezniku.

Dividende

Prihod od dividendi se ne oporezuje kao kapitalna dobit, već kao zaseban prihod. Stopa poreza na dividende iznosi 15%, prema članu 61 ZPDG. Ako primate dividende od stranih kompanija kroz inostranu platformu, i taj prihod je potrebno prijaviti.

Prebijanje gubitaka i ograničenja

Srpski poreski zakon dozvoljava prebijanje gubitaka u okviru iste kalendarske godine. Ako ste na prodaji jedne akcije zaradili 50.000 RSD, a na prodaji druge izgubili 20.000 RSD, plaćate porez samo na neto dobit od 30.000 RSD.

Upozorenje: Gubitke nije moguće preneti u sledeću godinu (carry-forward nije dozvoljen za fizička lica u Srbiji). Ako imate nerealizovane gubitke, razmislite o tome da ih realizujete pre kraja poreske godine kako biste smanjili poresku obavezu za tu godinu.

Ovo je jedan od ključnih razloga zašto je važno pratiti portfelj tokom cele godine, a ne samo na kraju.

Prijava poreza: PP KPDG obrazac

Porez na kapitalnu dobit se prijavljuje putem PP KPDG obrasca (Poreska prijava za porez na kapitalnu dobit). Obrazac možete preuzeti sa sajta Poreske uprave Republike Srbije ili direktno sa sajta Paragraf.rs.

Postoje dva roka za prijavu:

  • 30 dana od datuma prodaje ako prijavljujete svaku transakciju pojedinačno
  • do 15. marta tekuće godine za sve transakcije obavljene u prethodnoj kalendarskoj godini

Preporučuje se podnošenje do 15. marta jer to pojednostavljuje administraciju, posebno ako imate više transakcija tokom godine.

Korak po korak: kako podneti prijavu

  1. Prikupite dokumentaciju: ugovori, izvodi sa platformi, potvrde o transakcijama
  2. Izračunajte nabavnu i prodajnu cenu u RSD po kursu NBS za svaki datum
  3. Popunite PP KPDG obrazac za svaku prodanu imovinu
  4. Podnesite prijavu elektronski putem portala Poreske uprave ili lično u filijali
  5. Uplatite obračunati porez na odgovarajući uplatni račun

Ulaganje kroz inostrane platforme: posebna pažnja

Ako koristite platforme kao što su Interactive Brokers, DEGIRO ili Trade Republic, morate biti svesni jedne ključne činjenice: Poreska uprava Srbije ne dobija automatski informacije o vašim transakcijama od ovih platformi.

Za razliku od domaćih brokera ili banaka koji imaju obavezu izveštavanja, inostrane platforme nemaju direktnu vezu sa srpskim poreskim organima. To znači da je celokupna odgovornost za prijavu na vama kao poreskom obvezniku.

Napomena: Neprijavljivanje prihoda od stranih ulaganja nije legalna opcija i može rezultirati kaznama i zateznom kamatom. Poreska uprava Srbije ima pravo kontrole za period od pet godina unazad.

Praktičan savet: čuvajte sve izveštaje sa platformi (godišnje, mesečne i po transakcijama) i redovno beležite kurseve NBS na dane relevantnih transakcija. Mnoge platforme nude eksport CSV fajlova sa svim transakcijama što olakšava obračun.

Korisni resursi i pravni okvir

Za sve detalje i aktuelne propise, konsultujte:

  • Zakon o porezu na dohodak građana dostupan na sajtu Paragraf.rs koji redovno objavljuje ažurirane verzije propisa
  • Poreska uprava Republike Srbije (purs.gov.rs) za obrasce i uputstva za popunjavanje
  • Narodna banka Srbije (nbs.rs) za istorijske kurseve potrebne pri obračunu
  • PP KPDG obrazac dostupan na sajtu Paragraf.rs u sekciji obrazaca

Ako imate složeniju situaciju, kao što su velika vrednost transakcija, nekretnine, nasledjena imovina ili poslovanje kroz inostrane strukture, preporučuje se konsultacija sa licenciranim poreskim savetnikom ili računovođom.

Zaključak

Porez na kapitalnu dobit u Srbiji funkcioniše po relativno jednostavnom principu: 15% na neto zaradu od prodaje investicija, bez obzira na vrstu imovine, uz izuzetak nekretnina koje su u vašem vlasništvu duže od 10 godina. Ključni koraci su: dobro dokumentovati svaku transakciju, pravilno konvertovati iznose u dinare po kursu NBS, i pravovremeno podneti PP KPDG obrazac.

Posebno oprezni treba da budu investitori koji koriste inostrane platforme, jer automatskog izveštavanja nema i sva odgovornost leži na njima. Prebijanje gubitaka unutar iste godine je moguće i pametno ga koristiti, ali prenos gubitaka u narednu godinu nije dozvoljen.

Srpski poreski sistem u oblasti kapitalnih dobitaka nije posebno opterećujući u poređenju sa evropskim prosekom, ali zahteva disciplinu i urednu evidenciju. Ako pratite ova pravila, možete investirati sa punim razumevanjem svojih poreskih obaveza i bez neprijatnih iznenađenja od strane Poreske uprave.

Česta pitanja

Stopa poreza na kapitalnu dobit u Srbiji iznosi 15% i primenjuje se na poresku osnovicu, koja se izračunava kao razlika između prodajne i nabavne cene, umanjena za dokumentovane troškove transakcije.

Povezani članci