Porez na prihod od iznajmljivanja stana u Srbiji: stope i kako prijaviti (2026)
Kako se obračunava i prijavljuje porez na prihod od iznajmljivanja nekretnine u Srbiji: stope, obrasci i praktični primeri za 2026.
Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.
Zakonski okvir za oporezivanje prihoda od iznajmljivanja
Prihod od iznajmljivanja nepokretnosti u Srbiji oporezuje se prema Zakonu o porezu na dohodak građana, konkretno prema članu 64. Svako fizičko lice koje iznajmljuje stan, kuću, poslovni prostor ili drugi objekat i naplaćuje kiriju mora prijaviti taj prihod Poreskoj upravi i platiti porez.
Ovo važi bez obzira na to da li imate zvanično registrovan ugovor o zakupu ili ne. Obaveza prijave prihoda postoji i kada zakup nije formalno prijavljen.
Poreska stopa i kako se obračunava porez
Nominalna poreska stopa na prihod od iznajmljivanja iznosi 20%, ali se ne primenjuje na celokupan prihod. Zakon dozvoljava odbitak normativnih troškova od 25%, koji pokrivaju pretpostavljene troškove održavanja, amortizacije i upravljanja nekretninom.
Matematika izgleda ovako:
- Bruto prihod od zakupa: 100%
- Normativni troškovi (odbitak): 25%
- Poreska osnovica: 75% bruto prihoda
- Porez: 20% od poreske osnovice
Efektivna poreska stopa na bruto kiriju iznosi 15% (20% od 75%).
Konkretan primer obračuna
Vlasnik iznajmljuje stan za 50.000 RSD mesečno:
- Mesečna kirija: 50.000 RSD
- Godišnji prihod: 600.000 RSD
- Normativni troškovi 25%: 150.000 RSD
- Poreska osnovica: 450.000 RSD
- Porez 20% od 450.000: 90.000 RSD godišnje
- To je 7.500 RSD mesečno
Dakle, od kirije od 50.000 RSD mesečno, efektivno plaćate 7.500 RSD poreza, što je 15% bruto iznosa.
Umanjenje za stvarne troškove umesto normativnih
Normativni troškovi od 25% su paušalni odbitak koji ne zahteva dokumentaciju. Međutim, ako su vaši stvarni troškovi veći od 25%, možete ih prijaviti umesto normativnih.
Stvarni troškovi koji se mogu odbiti uključuju:
- Troškove tekućeg održavanja i popravki
- Amortizaciju objekta prema propisanoj stopi
- Provizije agencije za nekretnine
- Troškove osiguranja nekretnine
- Komunalne troškove koje plaća vlasnik
Da biste koristili stvarne troškove, morate imati račune i dokumentaciju za svaki trošak. Ovo se isplati uglavnom vlasnicima koji imaju visoke troškove renoviranja ili koji plaćaju agencijsku proviziju.
Kako i kada prijaviti prihode od iznajmljivanja
Prihod od iznajmljivanja prijavljuje se jednom godišnje putem poreske prijave. Ključni podaci:
- Obrazac: PPDG-2R (Poreska prijava za utvrđivanje poreza na dohodak građana na prihode od davanja u zakup)
- Rok: do 15. marta tekuće godine za prihode ostvarene u prethodnoj godini
- Gde: Poreska uprava Srbije, elektronski putem portala ePorezi ili lično u filijali
Ako kirija prelazi određeni mesečni prag, Poreska uprava može odrediti plaćanje akontacije, odnosno tromesečnih avansnih uplata poreza. O tome ćete dobiti rešenje.
Akontacija poreza
Ako su vaši godišnji prihodi od iznajmljivanja viši, Poreska uprava će vam izdati rešenje o akontaciji. To znači da porez ne plaćate jednom godišnje nego kvartalno, u unapred određenim iznosima.
Tromesečne akontacije se obično plaćaju:
- Do 15. aprila za prvi kvartal
- Do 15. jula za drugi kvartal
- Do 15. oktobra za treći kvartal
- Do 15. januara za četvrti kvartal
Na kraju godine podnosi se konačna poreska prijava i vrši poravnanje ako postoji razlika između plaćenih akontacija i stvarne poreske obaveze.
PDV i iznajmljivanje: kada je obveznik PDV-a
Fizičko lice koje iznajmljuje stan kao privatno lice ne plaća PDV. PDV obaveza nastaje samo ako iznajmljujete putem registrovanog preduzetnika ili firme i ako godišnji prihod od delatnosti prelazi 8 miliona RSD.
Za turistički smeštaj putem platformi kao što je Airbnb postoji poseban tretman. Vlasnici koji iznajmljuju za kratkoročni turistički boravak i registrovani su kao turističke agencije ili pružaoci usluge smeštaja podležu drugačijim pravilima i moraju biti registrovani kod nadležnih organa.
Porez na imovinu se plaća odvojeno
Vlasnik nekretnine plaća godišnji porez na imovinu bez obzira na to ko stanuje u nekretnini i da li se ona iznajmljuje. Ovo je posebna obaveza koja ne zavisi od prihoda od kirije.
Porez na imovinu utvrđuje lokalna samouprava na osnovu tržišne vrednosti nekretnine. Stope variraju po opštinama i tipično iznose od 0,1% do 0,4% vrednosti nepokretnosti godišnje.
Ugovor o zakupu: zašto ga overiti
Ugovor o zakupu nije zakonski obavezan u pisanoj formi, ali je snažno preporučljiv. Overen ugovor kod notara pruža zaštitu i zakupodavcu i zakupcu i olakšava eventualno rešavanje sporova.
Ono što ugovor treba da sadrži:
- Pun naziv i adresu nepokretnosti
- Iznos kirije i rok plaćanja
- Trajanje ugovora i uslove raskida
- Ko snosi komunalne troškove
- Depozit i uslove povraćaja
Overeni ugovor takođe olakšava poresku prijavu i može biti dokaz pri eventualnim sporovima s Poreskom upravom.
Prijava zakupa stanarima
Izlazak iz sive zone je u interesu i zakupodavca i zakupca. Zakupac sa zvaničnim ugovorom može da:
- Prijavi adresu stanovanja
- Koristi nekretninu kao adresu za zdravstveno osiguranje
- Dokazuje stambenu situaciju za potrebe kredita
Zakupodavac s uredno prijavljenim zakupom ima jasnu dokumentaciju i neće imati probleme u slučaju poreske kontrole.
Neobjavljeni prihod od iznajmljivanja nosi rizik kazne i prinudne naplate poreza s kamatom. Poreska uprava u poslednjih nekoliko godina intenzivira kontrole vlasnika koji iznajmljuju stanove bez prijave.
Najčešće greške vlasnika koji iznajmljuju
- Ne podnose poresku prijavu misleći da ne moraju ako zakup nije overen
- Zaboravljaju na rok od 15. marta i kasne s prijavom
- Ne vode evidenciju troškova pa ne mogu koristiti stvarne troškove umesto normativnih
- Mešaju porez na imovinu i porez na prihod i plaćaju samo jedno misleći da su izmirili sve obaveze
- Airbnb prihode ne prijavljuju verujući da platforma to radi umesto njih
Primer planiranja: koliko ostaje posle poreza
Vlasnik iznajmljuje stan u Beogradu za 70.000 RSD mesečno:
- Godišnji prihod: 840.000 RSD
- Normativni troškovi 25%: 210.000 RSD
- Poreska osnovica: 630.000 RSD
- Porez 20%: 126.000 RSD (10.500 RSD mesečno)
- Prinos posle poreza: 630.000 RSD godišnje (52.500 RSD mesečno)
Uz godišnji porez na imovinu koji može iznositi 20.000 do 60.000 RSD za prosečan stan u Beogradu, ukupne obaveze vlasnika su oko 150.000 do 190.000 RSD godišnje od ukupnog prihoda od 840.000 RSD.
Izvori
- • https://www.purs.gov.rs/pravna-i-fizicka-lica/fizicka-lica/porez-na-dohodak-gradana/prihodi-od-davanja-u-zakup.html
- • https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezu_na_dohodak_gradjana.html
Česta pitanja
Povezani članci
Prinos od izdavanja nekretnine: bruto vs neto prinos
Bruto prinos od 6% lako postaje neto prinos od 2 do 3% kada se uračunaju porezi, prazni meseci, održavanje i agencija. Kompletan vodič za razumevanje realnog prinosa od iznajmljivanja nekretnina u Srbiji u 2026. godini, sa analizom lokacija, leverage efekta, Airbnb-a i poreskih aspekata prodaje.
Porez na imovinu u Srbiji: ko plaća, koliko i kako se podnosi prijava (2026)
Kompletni vodič o porezu na imovinu u Srbiji za 2026: ko plaća, progresivne stope, umanjenja i rokovi plaćanja u četiri rate tokom godine.
Paušal, preduzetnik ili DOO: kako izabrati pravi poslovni model (2026)
Tri modela za poslovanje u Srbiji imaju različit poreski teret, administraciju i zaštitu imovine. Evo konkretnih brojeva za 2026. i jasnih kriterijuma za izbor.
Subvencionisani stambeni krediti u Srbiji: kompletan vodic za 2025. i 2026. godinu
Drzava subvencioniše 2% kamate na prvih 6 godina, ucešce je samo 1%, a kredit moze da bude do 100.000 evra. Sve što treba da znate o programu za mlade, ko mo...