Kako izabrati štednju: depoziti, obveznice i ulaganja
Kako da izabereš gde da držiš novac: poređenje depozita, obveznica i ulaganja, uz poreze, likvidnost i rizik.
Ispravka: 19. novembar 2026.
Dodat izvor za NBS analizu isplativosti dinarske štednje (objava 30.10.2026, period septembar 2012. do septembar 2026). Ranija ispravka: Ispravljen period NBS analize isplativosti dinarske štednje: septembar 2012. do septembar 2025 (objava 30.10.2025). Ranija ispravka: Ispravljeno 3. novembra 2026: Uklonjeni su zastareli rasponi bankarskih kamata i neproverena konkretna ponuda državnih obveznica. Dopunjeni su najnoviji nalazi NBS o istorijskoj isplativosti dinarske štednje, uz pojašnjenje da prošli prinosi ne garantuju buduće rezultate. Precizirani su osiguranje depozita, poreski tretman i uslovi za poređenje instrumenata. FAQ je dopunjen kako ne bi sugerisao univerzalni rok od pet godina za ulaganje u ETF.
Izbor štednog proizvoda zavisi od toga kada će ti novac zatrebati, koliko oscilacija možeš da podneseš i koji su troškovi i porezi. Bankarski depozit, državna obveznica i ETF nisu zamenljivi: razlikuju se po likvidnosti, riziku, roku i načinu na koji možeš da dobiješ novac nazad.
Ukratko
Fond za hitne slučajeve drži na lako dostupnom računu, odvojen od novca za duže ciljeve.
Za oročenu štednju uporedi ponude za isti iznos, valutu i rok; kamate se menjaju i nema jedne pouzdane tržišne stope za sve.
NBS analiza objavljena 30. oktobra 2026, za period od septembra 2012. do septembra 2026, pokazuje da je dinarska štednja bila isplativija od uporedive evro štednje u posmatranim istorijskim scenarijima. To nije garancija za budući kurs ili prinos.
Kamata na dinarsku štednju oslobođena je poreza, dok se kamata na deviznu štednju oporezuje po stopi od 15%.
Depoziti su osigurani do 50.000 evra po deponentu po banci, uz zakonske izuzetke. Investicioni proizvodi nemaju ovu zaštitu.
Najpre odredi namenu i rok
Pre nego što porediš kamate, proceni kada će ti novac trebati. Rezerva za nepredviđene troškove treba da bude likvidna. Novac za planirani izdatak za godinu ili dve možeš oročiti na rok koji se završava pre nego što ti sredstva zatrebaju. Za dugoročne ciljeve možeš razmatrati i druge instrumente, ali uz prihvatanje njihovih posebnih rizika.
Fond za hitne slučajeve
Često korišćeno polazište je rezerva za tri do šest meseci neophodnih troškova, ali odgovarajući iznos zavisi od stabilnosti prihoda, obaveza i mogućnosti podrške. Važnije je da novac možeš brzo da koristiš i da ga ne izlažeš tržišnim oscilacijama.
Kratkoročni ciljevi
Ako znaš približno kada će ti novac trebati, možeš uporediti štednju po viđenju i oročenje koje dospeva do tog datuma. Proveri posledice prevremenog raskida, jer ugovor može predvideti nižu kamatu ili drugi obračun.
Dugoročni ciljevi
Za duže rokove postoje depoziti, državne hartije od vrednosti i tržišna ulaganja. Ona se razlikuju po likvidnosti, riziku i načinu vrednovanja. ETF može izgubiti vrednost i nije zamena za garantovani depozit.
Bankarski depoziti
Štednja po viđenju
Sredstva su dostupna prema uslovima računa. Kamata, ako je ima, zavisi od banke i proizvoda. Ne pretpostavljaj da su svi računi bez naknade ili da je isplata u svakoj situaciji trenutna; proveri tarifnik i uslove.
Oročena štednja
Oročeni depozit vezuje sredstva za ugovoreni rok. Pre ugovaranja proveri nominalnu kamatu, efektivni prinos, način pripisa kamate, automatsko obnavljanje i pravila prevremenog razročenja. Ponuda može važiti samo za nova sredstva, određeni iznos ili klijente koji ispunjavaju dodatne uslove.
Uporedi aktuelne pisane ponude banaka za isti rok i iznos.
Dinarska ili devizna štednja
NBS u svojoj analizi za period od septembra 2012. do septembra 2026. navodi da je uporediva dinarska štednja bila isplativija od štednje u evrima u posmatranim scenarijima i rokovima. Za primer oročenja na godinu dana bez zanavljanja, dinarska štednja bila je isplativija u 99% posmatranih godišnjih potperioda. Analiza opisuje prošle rezultate, ne predviđa kurs i ne garantuje da će se isti odnos nastaviti.
Rezultat za tebe zavisi od budućeg kursa, kamata, roka, troškova i valute u kojoj ćeš novac trošiti. Ako ti je budući cilj u evrima, konverzija može poništiti razliku u nominalnim kamatama. Izaberi valutu prema obavezama i cilju, ne samo prema višoj oglašenoj stopi.
Državne hartije od vrednosti
Država povremeno emituje različite hartije od vrednosti. Nemoj pretpostaviti da je određena emisija namenjena građanima, otvorena za kupovinu ili dostupna preko konkretne platforme. Za svaku emisiju zasebno proveri prospekt ili uslove, aukciju, minimalni iznos, valutu, prinos, datum dospeća, troškove posrednika i mogućnost prodaje pre dospeća. Cena obveznice na sekundarnom tržištu može biti viša ili niža od uloženog iznosa.
Kamata po osnovu određenih dužničkih hartija koje izdaje Republika Srbija ima poseban poreski tretman prema Zakonu o porezu na dohodak građana. Proveri važeći propis i konkretan instrument pre obračuna neto prinosa. Ne pretpostavljaj da svaka hartija, isplata ili kapitalni dobitak ima isti poreski tretman.
Dobrovoljni penzijski fondovi
Dobrovoljni penzijski fond nije bankarski depozit. Vrednost akumuliranih sredstava zavisi od ulaganja fonda, naknada i prinosa. NBS navodi pravila za povlačenje sredstava, uključujući opšti uslov starosne granice od 58 godina i izuzetke za određene ranije ugovore, kao i ograničenje jednokratne isplate. Proveri aktuelne uslove kod NBS i društva za upravljanje pre uplate. Poreski tretman zavisi od načina uplate i zakonskih limita, pa ga nemoj poistovećivati sa ličnim poreskim odbitkom za svaku samostalnu uplatu.
ETF i druga tržišna ulaganja
ETF je fond kojim se trguje na berzi i može pratiti akcijski, obveznički ili drugi indeks. Cena može značajno da osciluje, a prinos nije unapred poznat niti garantovan. Postoje troškovi fonda, brokerske naknade, valutni i poreski aspekti. Ne ulaži rezervu za hitne slučajeve niti novac koji će ti uskoro trebati u instrument čija vrednost može pasti.
Porez i realni prinos
Prema važećem poreskom tretmanu, kamata na dinarske depozite je oslobođena poreza, a kamata na devizne depozite oporezuje se po stopi od 15%. Banka obično obračunava i obustavlja porez na kamatu od devizne štednje. Poreski tretman hartija od vrednosti zavisi od vrste prihoda i instrumenta, pa proveri važeći zakon ili se obrati poreskom stručnjaku za svoj slučaj.
Realni prinos uzima u obzir inflaciju: (1 + neto prinos) / (1 + inflacija) − 1. Ako je neto kamata 6%, a inflacija 4%, realni prinos je oko 1,92%. Ovo je ilustracija, ne prognoza kamate ili inflacije. Kod devizne štednje treba dodatno uzeti u obzir kurs ako cilj meriš u dinarima.
Osiguranje depozita
Agencija za osiguranje depozita sprovodi sistem zaštite, a isplatu osiguranih depozita garantuje Republika Srbija. Limit je do 50.000 evra po deponentu u svakoj banci, uz zakonske izuzetke. AOD sabira osigurane depozite po deponentu u istoj banci bez obzira na broj računa. Ako sredstva raspoređuješ između banaka, proveri da li su to zaista odvojene banke i kako se tvoj račun pravno vodi. Detalji su u vodiču o osiguranju depozita.
Kako uporediti ponude
Traži pisane ponude za isti iznos, valutu i rok. Uporedi efektivni prinos, porez, naknade, uslove za promotivnu stopu, pravila prevremenog raskida, automatsko obnavljanje i osiguranje depozita. Potvrdi aktuelne uslove direktno kod banke. Kalkulator ili agregator može pomoći kao početna tačka, ali njegova ponuda može kasniti za zvaničnom tarifom banke.
Rasporedi novac prema nameni
Rezervu za nepredviđene troškove drži likvidnom i dostupnom.
Novac za planirane kratkoročne troškove oroči samo ako datum dospeća odgovara planu.
Za dugoročna ulaganja proceni rizik, troškove, poreze i moguće gubitke.
Ne biraj instrument samo po kamati i ne ulaži novac koji ne možeš da zamrzneš ili čiji pad ne možeš da podneseš.
Pitanja za banku
Koja je nominalna i efektivna kamata za moj iznos, valutu i rok?
Koji su svi uslovi za promotivnu stopu?
Šta se dešava sa kamatom i glavnicom ako raskinem oročenje ranije?
Da li se depozit automatski obnavlja i po kojoj stopi?
Da li su sredstva osigurana i šta se sabira u limitu?
Zaključak
Ne postoji jedna najbolja štednja za sve ciljeve. Odredi rok i valutu buduće potrošnje, uporedi neto prinos i troškove, a zatim odluči koliko ti je važna likvidnost i koliko rizika možeš da prihvatiš. Istorijski rezultati nisu obećanje budućeg prinosa.
Izvori
- • Narodna banka Srbije, Analiza isplativosti dinarske i devizne štednje do septembra 2026: https://www.nbs.rs/sr/scripts/showcontent/index.html?id=21843
- • Agencija za osiguranje depozita, Sistem osiguranja depozita: https://aod.rs/clan/osigdepoz/sistem_osig
- • Zakon o porezu na dohodak građana: https://www.purs.gov.rs/fizicka-lica/pregled-propisa/zakoni/9941/zakon-o-porezu-na-dohodak-gradjana.html
- • Narodna banka Srbije, Dobrovoljni penzijski fondovi: https://www.nbs.rs/sr/finansijske-institucije/penzijski-fondovi/informacije/saveti-clanstvo/
- • Ministarstvo finansija, državne hartije od vrednosti: https://mfin.gov.rs/sr/obavestenja-1
Česta pitanja
Povezani članci
Štednja u dinarima ili evrima?
Kamate, kurs, porez na kamatu i osiguranje depozita: kako podeliti štednju između dinara i evra.
2 min · GENGE tim · 22. novembar 2025.
Državne obveznice Srbije: kupovina, prinos i rizici
Proveri kako funkcionišu državne obveznice Srbije, prinos do dospeća, sekundarno tržište, porez i rizici pre kupovine.
5 min · GENGE tim · 16. april 2026.
Fond za hitne slučajeve: koliko novca treba imati?
Kako da odrediš rezervu prema neophodnim troškovima, stabilnosti prihoda i obavezama, i da novac ostane dostupan kada zatreba.
4 min · GENGE tim · 19. oktobar 2025.
Kako početi štedeti u Srbiji: vodič za početnike
Vodič za početnike koji žele da počnu da štede u Srbiji u 2026. godini: od prvog koraka do izgradnje hitnog fonda i automatizacije štednje.
6 min · GENGE tim · 21. februar 2026.
Banke u Srbiji: kako izabrati pravu za tvoje potrebe
Izbor banke u Srbiji: šta proveriti kod računa, štednje i kredita. Vodič objašnjava tarife, bankomate, digitalne usluge i osiguranje depozita.
9 min · GENGE tim · 28. mart 2026.
Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.