Šta je Bitcoin?
Uvod u Bitcoin, blockchain i osnovne rizike za korisnike iz Srbije.
Ispravka: 12. novembar 2026.
Dopunjeno 12. novembra 2026: halving prepolovljuje subvenciju bloka, a ne automatski transakcione naknade. Uklonjene su formulacije o obaveznim tržišnim ciklusima i istom pravcu kretanja drugih kriptovaluta. Precizirani su rizik otkrivanja ključeva i poreski odgovor. Ranije ispravke transakcija, rudarskih napada, skripti i minimalne kupovine ostaju.
Bitcoin je digitalna valuta pokrenuta 2009. godine. Ne izdaje je centralna banka: mrežu čini mnoštvo računara koji zajedno održavaju knjigu transakcija nazvanu blockchain.
Maksimalna količina Bitcoina je ograničena na 21 milion. Neki to navode kao zaštitu od inflacije, ali cena i dalje zavisi od potražnje i spekulacije, ne samo od ograničene ponude.
Ukratko
Bitcoin je pokrenut 2009. godine, bez centralne banke. Mrežu održava mnoštvo računara (blockchain).
Maksimalna količina je ograničena na 21 milion bitcoina, a poslednji se očekuje oko 2140. godine.
Potvrđene transakcije nema ko jednostrano da opozove. Povraćaj sa pogrešne adrese zavisi od pristupa i saradnje primaoca.
Istorijski prinosi ne garantuju budući rezultat. Cena može znatno pasti i oporavak nije zagarantovan.
U Srbiji ga legalno prodaju pružaoci usluga sa dozvolom NBS; strane berze nisu pod domaćim nadzorom.
Kratka istorija
Bitcoin je opisan u belom papiru koji je 2008. godine objavila osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, čiji pravi identitet nikada nije potvrđen. Prvi blok mreže, takozvani genesis blok, iskopan je januara 2009, a u njega je upisana poruka o naslovu novinskog članka o spasavanju banaka, što se često tumači kao komentar na finansijsku krizu iz 2008.
Prvih godina tržište Bitcoina bilo je znatno drugačije od današnjeg. Kretanje BTC-a može uticati na raspoloženje na kripto tržištu, ali ne postoji pravilo da ostala digitalna imovina mora pratiti isti pravac ili ostvariti veći pomak. Svaki instrument ima sopstvene rizike.
Kako funkcioniše blockchain?
Mreža "rudara" upisuje transakcije u blokove i lančano ih povezuje kriptografski. Tako nastaje decentralizovana evidencija, bez banke kao posrednika.
Potvrđenu Bitcoin transakciju ne možeš jednostrano opozvati kao kartično plaćanje. Slanje drugom primaocu ne znači uvek nepovratan gubitak: primalac može dobrovoljno vratiti sredstva novom transakcijom. Ako je adresa nevažeća, novčanik je obično odbija; ako je važeća ali nemaš pristup, oporavak zavisi od okolnosti.
Rudari predlažu blokove kroz proof of work, a čvorovi proveravaju pravila. Velika računarska snaga može omogućiti reorganizaciju i dvostruko trošenje sopstvenih sredstava, ali ne daje pravo da se proizvoljno troši tuđi BTC bez potpisa ili prekrši pravilo ponude koje čvorovi sprovode.
Bitcoin nije isto što i "kripto" uopšte
Bitcoin ima sopstveni skriptni jezik i podržava uslovno trošenje, poput više potpisa. Njegove mogućnosti i model razlikuju se od Ethereum platforme, pa nije tačno da nema nikakve ugovorne funkcije. Ne izjednačavaj rizike svih digitalnih valuta i tokena.
Kada neko kaže da "ulaže u kripto", vredi pitati u šta tačno, jer je rizik i priroda ulaganja u Bitcoin drugačija od ulaganja u manje, nelikvidne altcoine.
Volatilnost u brojkama
Bitcoin može imati velike i brze promene cene. Raniji oporavak posle pada ne dokazuje da će naredni pad imati isto trajanje ili da će stari maksimum ponovo biti dostignut. Ne treba planirati ulaganje na pretpostavci obaveznog tržišnog ciklusa.
Praktična posledica: ako uložiš novac koji ti je potreban za tekuće troškove ili u narednih godinu do dve, rizikuješ da moraš da prodaješ baš u trenutku pada, po najgoroj mogućoj ceni.
Kako se kupuje Bitcoin u Srbiji?
Po Zakonu o digitalnoj imovini, usluge sa virtuelnim valutama građanima u Srbiji smeju da pružaju pružaoci sa dozvolom Narodne banke Srbije, čiji spisak NBS objavljuje. Mnogi koriste i velike strane berze, ali one nisu pod nadzorom domaćeg regulatora. Registruješ se, verifikuješ identitet, uplatiš dinare ili evre i kupiš BTC. Možeš ga držati na berzi ili prebaciti u lični novčanik. Razliku smo objasnili u vodiču hot vs cold wallet.
Nikada ne deli seed frazu ili privatne ključeve. Njihovo otkrivanje može omogućiti neovlašćeno trošenje sredstava; kod složenijih postavki, poput novčanika sa više potpisa, potreban skup ključeva zavisi od podešavanja.
Rizici
Cena može znatno pasti, a prodaja digitalne imovine fizičkog lica može stvoriti kapitalni dobitak oporeziv po stopi 15%, uz zakonske uslove i olakšice. Kod čuvanja u ličnom novčaniku gubitak svih potrebnih pristupnih podataka može značiti gubitak sredstava. Postoje i oporavak iz rezervne kopije i postupci kod kastodijana, pa nije svaki problem sa pristupom automatski trajan.
Regulatorni rizik takođe postoji: pravila o kripto imovini u Srbiji i svetu se menjaju, a promene mogu uticati na to gde i kako možeš da trguješ ili prijavljuješ prihod.
Da li treba da investiraš?
Bitcoin nije obavezan deo portfolija. Ako odlučiš da uložiš, koristi samo novac koji možeš izgubiti i razmotri mali procenat portfolija, na primer 1 do 5%, ne celu ušteđevinu. Sve što treba proveriti pre prve kupovine sabrali smo u vodiču kripto za početnike.
Ako ti je cilj dugoročna diversifikacija, a ne špekulacija, vredi razmisliti i o diversifikaciji portfolija u celini, ne samo o pojedinačnoj imovini kao što je Bitcoin.
Tempo nastanka novih bitcoina opada prema pravilima protokola. Na svakih 210.000 blokova, okvirno svake četiri godine, halving prepolovljuje subvenciju novog bloka. Naknade za transakcije su zaseban deo prihoda rudara i ne prepolovljuju se tim pravilom. Ograničena emisija ne garantuje rast tržišne cene.
Zaključak
Bitcoin je tehnološki zanimljiv i finansijski rizičan. Razumi kako funkcioniše pre kupovine, vodi evidenciju za poreze i nikada ne veruj obećanjima "garantovanog" prinosa na društvenim mrežama.
Isprobajte u praksi
Izvori
- • Bitcoin: FAQ | https://bitcoin.org/en/faq
- • Bitcoin Developer Guide: transakcije i skripte | https://developer.bitcoin.org/devguide/transactions.html
- • Zakon o porezu na dohodak građana | https://www.paragraf.rs/propisi/zakon-o-porezu-na-dohodak-gradjana.html
- • Bitcoin Developer Guide: rudarenje, subvencija i naknade | https://developer.bitcoin.org/devguide/mining.html
- • NBS: Zakon o digitalnoj imovini | https://www.nbs.rs/export/sites/NBS_site/documents/propisi/zakoni/digitalna_imovina.pdf
- • Bitcoin Core: parametri glavne mreže i genesis blok | https://doxygen.bitcoincore.org/kernel_2chainparams_8cpp_source.html
- • Originalna najava bele knjige, 31.10.2008 | https://www.metzdowd.com/pipermail/cryptography/2008-October/014810.html
Česta pitanja
Povezani članci
Šta je blockchain i kako funkcioniše?
Kako blockchain povezuje i proverava zapise, šta znače čvorovi i konsenzus i zašto potvrda transakcije, pametni ugovor i pravno vlasništvo nisu isto.
5 min · GENGE tim · 25. jun 2026.
Kriptovalute za početnike: vodič za srpske investitore
Šta je kripto, kako funkcioniše i šta svaki početnik mora da razume pre nego što uloži prvi evro, bez pristrasnosti i sa jasnom slikom rizika.
8 min · GENGE tim · 6. jul 2026.
Hot wallet vs cold wallet: kako čuvati kriptovalute
Hot ili cold wallet u 2026? Objašnjavamo razliku, seed phrase, rizike i kada ima smisla hardverski novčanik.
9 min · GENGE tim · 9. jul 2026.
Digitalna imovina i nasledstvo: kripto i onlajn nalozi kad te nema
Kriptovalute i prenosiva digitalna prava mogu biti deo zaostavštine. Pristup nalogu, privatnim podacima i samostalnom novčaniku zahteva različite postupke.
7 min · GENGE tim · 23. jul 2026.
Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.