Doznake iz inostranstva u devet meseci 3,8 milijardi evra, pokrivaju 92,7 odsto trgovinskog deficita
Narodna banka Srbije objavila je 18. novembra saopštenje o platnom bilansu za period od januara do septembra 2026. Neto priliv po osnovu doznaka iznosio je 3,8 milijardi evra, a doznake su pokrile 92,7 odsto trgovinskog deficita, prema 71,9 odsto godinu ranije.
Narodna banka Srbije objavila je 18. novembra 2026. godine saopštenje o platnobilansnim kretanjima za period od januara do septembra 2026. godine. U tih devet meseci neto priliv po osnovu doznaka iz inostranstva iznosio je 3,8 milijardi evra, a doznake su pokrile 92,7 odsto trgovinskog deficita, prema 71,9 odsto u istom periodu 2025. godine.
Odakle stiže najviše novca
Prema podacima koje centralna banka navodi za prva tri tromesečja 2026. godine, najviše doznaka došlo je iz Nemačke, 24,4 odsto, zatim iz Švajcarske, 12,5 odsto, Austrije, 9,5 odsto, i Hrvatske, 5,9 odsto. U saopštenju stoji da su to zemlje iz kojih tradicionalno dolazi najveći deo doznaka u Srbiju.
Doznake se u platnom bilansu vode na računu sekundarnog dohotka. Suficit na tom računu u devet meseci 2026. godine iznosio je 4,5 milijardi evra, što je rast od 13,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a Narodna banka navodi da ga je vodio upravo neto priliv po osnovu doznaka. U samom septembru suficit sekundarnog dohotka bio je 474,5 miliona evra, odnosno 16,8 miliona evra veći nego u septembru 2025. godine, pri čemu su neto prilivi po osnovu doznaka bili veći za 11,5 miliona evra.
Šta ovo znači za vas
Za domaćinstva koja novac primaju od rodbine ili prijatelja iz inostranstva, ovo je merenje koliko je taj izvor prihoda velik i da je u 2026. godini rastao. Reč je o zbirnom podatku za celu zemlju, a ne o iznosu koji stiže pojedinačnom primaocu: saopštenje ne daje prosečan iznos po domaćinstvu ni broj primalaca.
Pokrivenost trgovinskog deficita doznakama od 92,7 odsto znači da je priliv doznaka u devet meseci 2026. godine bio blizu razlike između uvoza i izvoza robe. Taj odnos Narodna banka prati kao jedan od pokazatelja eksterne pozicije zemlje, pa je godinu ranije iznosio 71,9 odsto.
Ako novac iz inostranstva primate preko banke, koji podaci su potrebni, koliko prijem košta i kada sredstva stižu, razloženo je u vodiču o slanju novca iz inostranstva, a sam pojam objašnjen je u odrednici doznaka.
Tekući deficit manji nego prošle godine
U prvih devet meseci 2026. godine deficit tekućeg računa iznosio je 2,5 milijardi evra i bio je manji za 6,0 odsto nego u istom periodu 2025. godine. Narodna banka navodi da su smanjenju najviše doprineli manji deficit robne razmene, niži za 11,9 odsto međugodišnje, veći suficit sekundarnog dohotka i veći suficit na računu usluga, dok je u suprotnom smeru delovao veći deficit primarnog dohotka, koji je porastao za 26,0 odsto.
U samom septembru tekući deficit iznosio je 443,5 miliona evra i bio je za 199,6 miliona evra veći nego u septembru 2025. godine, na šta je, kako navodi centralna banka, uticao veći deficit primarnog dohotka. Strana direktna ulaganja u Srbiju tokom devet meseci iznosila su 2,1 milijardu evra, a neto priliv po tom osnovu 1,6 milijardi evra.
Izvori
- Narodna banka Srbije: Saopštenje o platnobilansnim kretanjima za period januar-septembar 2026. godine
- Narodna banka Srbije: Platni bilans Republike Srbije, statistika Narodne banke Srbije
Tekst je pripremljen uz pomoć AI alata na osnovu navedenih izvora, uz uredničku proveru pre objave - uređivačka politika.
Povezani resursi
Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.