InflacijaVažno

NBS podigla projekciju inflacije za 2027. na 4,9 odsto: veći deo godine iznad granice cilja

U novembarskom Izveštaju o inflaciji Narodna banka Srbije očekuje prosečnu inflaciju od 4,9% u 2027. godini, umesto 4,3% iz avgustovske projekcije. Za 2026. ostaje projekcija od 3,2%.

Narodna banka Srbije objavila je 18. novembra 2026. godine novembarsko izdanje Izveštaja o inflaciji i u njemu podigla projekciju prosečne inflacije za 2027. godinu na 4,9%, sa 4,3% koliko je očekivala u avgustu. Za tekuću godinu projekcija je nepromenjena i iznosi 3,2%.

Prema novoj projekciji, inflacija će se tokom većeg dela 2027. godine kretati iznad gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, a povratak u granice cilja centralna banka očekuje krajem te godine. Cilj za ukupnu inflaciju, koji je Izvršni odbor odredio za period od januara 2026. do decembra 2028. godine, iznosi 3% sa dozvoljenim odstupanjem od ±1,5 procentnih poena, pa je gornja granica tog odstupanja 4,5%.

Šta je NBS promenila

Međugodišnja inflacija u Srbiji povećana je u septembru na 4,1%, a NBS za taj mesec navodi efekat niske baze kod cena prehrambenih proizvoda i proizvoda kućne hemije iz prethodne godine, kao i rast cena naftnih derivata. U oktobru je inflacija dostigla 4,4%, a tada su, prema oceni centralne banke, delovali nastavak poskupljenja naftnih derivata i rast cena hrane. Cene hrane i bezalkoholnih pića prvi put posle više od godinu dana zabeležile su međugodišnji rast, koji je u proseku iznosio 1,2%.

Vrhunac inflacije u 2027. godini centralna banka očekuje u trećem tromesečju, pre svega zbog efekta niske baze kod cena voća i povrća iz ove godine. U suprotnom smeru, navodi NBS, delovalo bi usporavanje bazne inflacije, usled slabljenja troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja i usporavanja rasta realnih zarada.

Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu povećana je sa 3,2% na 3,5%, posle boljeg ostvarenja u prva tri tromesečja od očekivanog. Za 2027. godinu projekcija rasta korigovana je naniže, sa 4,5% na 4,0%. Realni rast BDP-a u trećem tromesečju ove godine, prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, ubrzao je na 4,0% međugodišnje.

Zašto je projekcija podignuta

NBS kao glavni razlog navodi produženo trajanje energetskog šoka: svetske cene energenata su, suprotno očekivanjima o postepenom padu u skladu sa kretanjem fjučersa, ponovo porasle, što se prenelo i na cene drugih primarnih proizvoda. Uz to su delovali viša uvozna inflacija, brži rast realnih zarada od prethodno očekivanog i veća domaća tražnja od očekivane. Evropska centralna banka i Sistem federalnih rezervi su, navodi se u izveštaju, revidirali svoje projekcije inflacije i zaoštrili monetarnu politiku.

Ti faktori su, kako NBS navodi, u najvećoj meri opredelili i odluku da na novembarskoj sednici referentna kamatna stopa bude povećana za 25 baznih poena, na 6,00%. Izvršni odbor ocenio je da je zaoštravanje monetarnih uslova potrebno radi ograničavanja inflatornih pritisaka i povratka inflacije u granice cilja u srednjem roku.

Šta ovo znači za vas

Projekcija nije odluka o kamatnim stopama, ali pokazuje gde centralna banka vidi rizike. NBS navodi da se pravovremenim delovanjem monetarne politike smanjuje rizik da u narednom periodu bude potrebno snažnije zaoštravanje monetarnih uslova. Promena referentne stope, koja je sada 6,00%, ne stiže do svake rate i ne stiže odmah: odnosi se samo na kredite sa promenljivom kamatnom stopom. Prema objašnjenju NBS na portalu Tvoj novac, takvu kamatu čine referentna stopa i marža, a kod dinarskih kredita kao osnovica se koristi BELIBOR, kamata po kojoj vodeće banke u Srbiji jedna drugoj pozajmljuju dinare, dok referentna kamatna stopa NBS može da bude jedna od komponenti. Kod kredita indeksiranih u evrima osnovica je EURIBOR. Nominalna kamatna stopa se usklađuje sa referentnom u rokovima koji su navedeni u ugovoru o kreditu, pa se promena oseti tek na datum usklađivanja iz ugovora. Koliko se rata menja kada kamata poraste, vidi se na kalkulatoru kredita.

Za one koji štede u dinarima projekcija znači da bi prosečna inflacija u 2027. godini iznosila 4,9%, pa bi štednja sa nominalnom kamatom nižom od te stope realno gubila vrednost. NBS, uz to, naglašava da odluke o monetarnoj politici donosi od sastanka do sastanka, zavisno od pristiglih podataka, pa se očekivana putanja kamatnih stopa menja sa svakom novom projekcijom.

Izvori

Tekst je pripremljen uz pomoć AI alata na osnovu navedenih izvora, uz uredničku proveru pre objave - uređivačka politika.

Povezani resursi

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.