Proizvođačke cene u oktobru veće 10,6 odsto, a cene u proizvodnji hrane 0,8 odsto
Republički zavod za statistiku objavio je da su proizvođačke cene industrije za domaće tržište u oktobru bile 10,6 odsto veće nego godinu ranije. Rast gotovo ceo dolazi iz energetike, dok cene u proizvodnji hrane rastu 0,8 odsto.
Republički zavod za statistiku objavio je da su cene proizvođača industrijskih proizvoda za domaće tržište u oktobru 2026. bile 10,6 odsto veće nego u oktobru 2025. godine, a 0,6 odsto veće nego u septembru 2026. Saopštenje za domaće tržište objavljeno je 5. novembra 2026., a dan kasnije statistika je objavila i indeks za celo tržište, koji uključuje i izvoz, sa međugodišnjim rastom od 10,3 odsto.
Rast nosi energija, a ne hrana
Po nameni potrošnje, cene energije za domaće tržište veće su 23,0 odsto nego godinu ranije. Unutar industrije najveći skok je u proizvodnji koksa i derivata nafte, 75,4 odsto, i u eksploataciji sirove nafte i prirodnog gasa, 107,8 odsto.
Grupe koje se najčešće vide na računu u marketu rastu znatno sporije. Cene u proizvodnji prehrambenih proizvoda veće su 0,8 odsto, u proizvodnji pića 3,0 odsto, a netrajni proizvodi za široku potrošnju, u koje spada roba koja se brzo potroši, skuplji su 2,3 odsto. Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom skuplje je 0,4 odsto nego pre godinu, a u odnosu na septembar nije se menjalo. Cene u skupljanju, prečišćavanju i distribuciji vode veće su 5,5 odsto.
Trajni proizvodi za široku potrošnju su izuzetak među potrošačkom robom: međugodišnje su skuplji 10,3 odsto, ali su u odnosu na septembar 2026. niži za 0,7 odsto.
Šta ovo znači za vas
Proizvođačke cene su korak pre police. To je cena po kojoj industrija prodaje svoje proizvode, bez poreza i trgovačke marže, pa se njihov rast na cenama u trgovini obično vidi sa zakašnjenjem od nekoliko meseci, i to ne jedan na jedan.
Iz ovih brojki za domaćinstvo slede dve stvari. Prva: rast od 10,6 odsto nije rast cena u marketu, jer se gotovo ceo nalazi u energetskom delu industrije. Deo koji se odnosi na hranu i robu za svakodnevnu potrošnju raste između 0,8 i 2,3 odsto, pa korpa osnovnih proizvoda za sada ne dobija nov pritisak od domaćih proizvođača. Druga: skuplja nafta i njeni derivati podižu troškove transporta i grejanja, a ti troškovi ulaze u cenu gotovo svega ostalog, pa se efekat vremenom razlije i na proizvode kojima sirovina nije poskupela.
Poslednja objavljena inflacija, merena potrošačkim cenama, iznosila je 4,1 odsto međugodišnje u septembru 2026., uz mesečni rast od 0,2 odsto. Podatak za oktobar statistika objavljuje 12. novembra 2026. Koliko je novac izgubio na vrednosti u nekom periodu vidi se na kalkulatoru inflacije, a sam pojam objašnjen je u rečniku.
Kako se čita ovaj indeks
U saopštenju statistike indeks 110,6 znači da je nivo cena 10,6 odsto viši od onog iz istog meseca prethodne godine, a 100,6 da je 0,6 odsto viši od prethodnog meseca. Domaće tržište i izvoz prate se odvojeno, pa se ista industrija pojavljuje u dva saopštenja sa različitim brojkama.
Prosek prvih deset meseci 2026. veći je 6,5 odsto od istog perioda 2025. godine, što je manje od rasta izmerenog u samom oktobru. Novi podatak o proizvođačkim cenama za domaće tržište objavljuje se 4. decembra 2026.
Izvori
- Republički zavod za statistiku: Indeksi cena proizvođača industrijskih proizvoda za domaće tržište, oktobar 2026.
- Republički zavod za statistiku: Indeksi cena proizvođača industrijskih proizvoda, ukupno, oktobar 2026.
- Republički zavod za statistiku: Indeksi potrošačkih cena, septembar 2026.
Tekst je pripremljen uz pomoć AI alata na osnovu navedenih izvora, uz uredničku proveru pre objave - uređivačka politika.
Povezani resursi
Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.