Krediti

Gotovinski krediti građana Srbije premašili bilion dinara

Građani Srbije duguju bankama 2.131 milijardu dinara, od čega gotovinski krediti čine 1.046 milijardi i rastu 20,8% godišnje. Šta ovaj rast zaduženja znači za tvoj budžet.

GENGE tim3 min čitanjaObjavljeno: 19. avgust 2026.Ažurirano: 19. novembar 2026.

Ispravka: 18. novembar 2026.

Ispravljeno 19. novembra 2026: posle provere u zvaničnim izvorima ažurirani su pojedini podaci i formulacije. Ranija ispravka: Ispravka (8. novembar 2026): uklonili smo neproverenu tvrdnju da su gotovinski krediti prag od biliona dinara prvi put prešli krajem juna 2026, preciznije smo opisali uticaj referentne kamatne stope i naveli da pravilo od 30 do 40 odsto nije zakonska granica. Podaci Udruženja banaka Srbije za jul 2026. su provereni.

Prijatelj ti kaže da je uzeo gotovinski kredit da pokrije letovanje i da to "svi rade". Podaci pokazuju da su gotovinski krediti zaista najveći deo duga građana: Srbije su krajem jula 2026. dugovali bankama ukupno 2.131 milijardu dinara, a najveći deo tog duga su gotovinski krediti, koji su premašili jedan bilion dinara.

Ukratko

  • Građani Srbije duguju bankama 2.131 milijardu dinara na kraju jula 2026.
  • Gotovinski krediti čine najveći deo, 1.046 milijardi dinara, rast 20,8% godišnje.
  • Stambeni krediti i krediti za adaptaciju iznose 903,25 milijardi dinara, rast 19,6% godišnje.
  • Ne postoji zakonska granica rate u odnosu na primanja, pa izračunaj koliko ti ostaje posle svih rata.

Koliko tačno dugujemo bankama

Prema podacima Udruženja banaka Srbije, ukupan dug građana prema bankama na kraju jula 2026. iznosio je 2.131 milijardu dinara. To je 19,7 odsto više nego godinu ranije. Najveći pojedinačni deo tog duga, 1.046 milijardi dinara, odnosi se na gotovinske kredite, koji su time premašili prag od jednog biliona dinara.

Stambeni krediti i krediti za adaptaciju čine drugi najveći deo, sa 903,25 milijardi dinara. Gotovinski krediti rastu godišnje 20,8 odsto, a stambeni 19,6 odsto. Ipak, najvišu stopu među prikazanim kategorijama imaju potrošački krediti, 28,4 odsto, sa znatno manjom ukupnom vrednošću. To znači da građani danas brže povećavaju potrošačko zaduženje nego zaduženje za nekretnine, iako su stambeni krediti tradicionalno veći pojedinačni iznosi po korisniku.

Zašto gotovinski krediti snažno rastu

Gotovinski kredit je najlakše dostupan oblik zaduženja, banka ga po pravilu odobrava brzo, bez potrebe da dokazuješ na šta ćeš novac potrošiti. Za razliku od stambenog kredita, koji zahteva veću dokumentaciju, učešće i duži postupak odobravanja, gotovinski kredit se često koristi za trenutne potrebe, od putovanja i uređenja doma do pokrivanja drugih dugova.

Na rast verovatno utiče i to što je referentna kamatna stopa NBS niža nego u periodu vršnih kamata 2023. godine, pa je zaduživanje relativno jeftinije.

Da li je ovo razlog za brigu

Sam rast duga nije automatski loš znak, pogotovo u periodu kada inflacija opada i realne zarade rastu, jer to znači da građani lakše servisiraju postojeće obaveze. Ipak, brzina rasta gotovinskih kredita, koji po pravilu nose više kamatne stope od stambenih kredita, vredi pratiti, jer potrošačko zaduženje koje raste brže od plata na duži rok postaje teže za održavanje ako se uslovi na tržištu rada promene.

Banke su tokom prvog kvartala 2026. odobrile mere zaštite (reprogram ili odlaganje otplate) za 1.825 kredita, što je 79 odsto svih obrađenih zahteva građana koji su imali problema s otplatom, sa ukupnim dugom od 1,9 milijardi dinara na tim kreditima, a za još 913 kreditnih partija banke su olakšice primenile na sopstvenu inicijativu. To pokazuje da deo građana već oseti pritisak otplate, čak i u periodu relativno niske inflacije.

Kako da proceniš da li si preterao sa zaduživanjem

Često navođeno pravilo opreza je da ukupna mesečna rata svih kredita ne bi trebalo da prelazi 30 do 40 odsto tvojih neto primanja. To nije zakonska granica, nego mera sigurnosti za tvoj budžet. Ako zbir rata gotovinskog, stambenog kredita i kreditnih kartica prelazi tu granicu, svaki novi nepredviđen trošak, od kvara automobila do gubitka posla, može brzo da te dovede u problem sa otplatom.

Pre nego što uzmeš novi gotovinski kredit, provuci sopstvenu kreditnu sposobnost kroz realan test: da li bi mogao da otplaćuješ ratu i u slučaju da ti primanja privremeno padnu, na primer zbog bolovanja ili promene posla. Ako već imaš više kredita sa visokom kamatom, vredi proveriti da li ti se isplati refinansiranje u jedan kredit sa nižom kamatom, umesto da ih plaćaš paralelno.

Godišnja provera sopstvenih obaveza

Rast zaduženja na nivou cele zemlje ne mora automatski da znači da si i ti u riziku, ali je dobar povod da jednom godišnje sabereš sve svoje kreditne obaveze i uporediš ih sa primanjima, umesto da ih pratiš pojedinačno kredit po kredit. Ako primetiš da rate rastu brže od tvoje plate, to je signal da uspori sa novim zaduživanjem, ne da nastaviš istim tempom samo zato što ti banka odobrava još jedan kredit.

Izvori

  • • Udruženje banaka Srbije
  • • Narodna banka Srbije

Česta pitanja

Na kraju jula 2026. ukupan dug građana prema bankama iznosio je 2.131 milijardu dinara. Gotovinski krediti čine najveći deo, 1.046 milijardi dinara, a stambeni krediti i krediti za adaptaciju 903,25 milijardi dinara.

Povezani članci

Pošalji nekome kome treba

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.