Lične finansije

Minimalna zarada 2027: 405 dinara po satu i mesečni iznos

Minimalna cena rada za 2027. zvanično je 405 dinara po satu. Mesečni iznos zavisi od broja radnih sati; 70.470 dinara odgovara mesecu sa 174 sata.

GENGE tim6 min čitanjaObjavljeno: 13. avgust 2026.Ažurirano: 19. novembar 2026.

Ispravka: 18. novembar 2026.

Ispravljeno 19. novembra 2026: posle provere u zvaničnim izvorima ažurirani su pojedini podaci i formulacije. Ranija ispravka: Ispravljen je naslov i pojašnjen mesečni obračun: 70.470 dinara nije univerzalni mesečni iznos, već odgovara mesecu sa 174 radna sata. Usklađena je i lista izvora za odluku o minimalnoj ceni rada i poreske izmene za 2027.

Minimalna cena rada za 2027: 405 dinara po satu

Vlada Srbije je 20. avgusta 2026. donela Odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2027. godine. Nakon što sednica Socijalno-ekonomskog saveta od 18. avgusta nije dovela do dogovora sindikata, poslodavaca i Vlade, prema Zakonu o radu odluku je samostalno donela Vlada. Minimalna cena rada iznosi 405 dinara po radnom času, a minimalna mesečna zarada, u zavisnosti od broja radnih sati u konkretnom mesecu, kreće se između 64.800 i 74.520 dinara, sa referentnim iznosom od 70.470 dinara. To je povećanje od 9,2 odsto u odnosu na 2026. godinu.

Važno je odmah razjasniti šta su ti brojevi. Član 112 Zakona o radu propisuje da se minimalna cena rada utvrđuje po radnom času bez poreza i doprinosa. Svih 405 dinara po satu i svi mesečni iznosi iz ovog teksta su, dakle, neto: to je ono što radnik dobija na račun, a ne bruto iznos iz kojeg tek treba odbiti dažbine.

Ovo više nije predlog ili najava, nego zvanično usvojena i obavezujuća odluka koja važi od 1. januara 2027.

Ukratko

  • Vlada je 20. avgusta 2026. zvanično usvojila minimalac za 2027: 405 dinara po satu, +9,2% u odnosu na 2026.

  • Mesečni neto iznos varira od 64.800 do 74.520 dinara zavisno od broja radnih sati u mesecu, referentno oko 70.470 dinara (~600 evra).

  • Minimalna cena rada se po zakonu utvrđuje bez poreza i doprinosa, pa su svi ovi iznosi neto, ne bruto.

  • Neoporezivi deo zarade istovremeno je povećan sa 34.221 na 37.369 dinara, čime je ispunjen uslov koji su tražili poslodavci.

  • Sindikalni predlog o postepenom rastu do 650 evra tokom 2027. nije usvojen, primenjuje se jedinstvena stopa od 9,2% za celu godinu.

  • Odluka je konačna i obavezujuća, važi od 1. januara 2027, i ne zahteva dalju potvrdu.

Kako se uopšte određuje minimalna zarada u Srbiji

Minimalna zarada u Srbiji se ne menja proizvoljno, niti je određuje samo Vlada. Svake godine se o njoj pregovara u okviru Socijalno-ekonomskog saveta, tela u kome sede predstavnici tri strane: Vlade, sindikata i poslodavaca, odnosno Unije poslodavaca Srbije. Cilj je da se tri strane dogovore oko iznosa koji će važiti od 1. januara naredne godine.

U praksi, ove tri strane retko ulaze u pregovore sa istim interesima. Sindikati po pravilu traže veće povećanje, jer brane kupovnu moć radnika. Poslodavci upozoravaju na rast troškova poslovanja i traže umereniji rast. Vlada pokušava da nađe sredinu, uzimajući u obzir i inflaciju, i rast plata u javnom sektoru, i to koliko je budžet spreman da apsorbuje kroz doprinose i poreze. Kada se tri strane ne usaglase, poslednju reč ima Vlada, koja donosi konačnu odluku.

Od 371 na 405 dinara po satu

Tokom 2026. godine važi minimalna cena rada od 371 dinara po radnom času. Odlukom Vlade od 20. avgusta 2026. ona od 1. januara 2027. raste na 405 dinara, što je povećanje od 9,2 odsto.

Pošto je reč o neto ceni rada, mesečni iznos zavisi od fonda sati u konkretnom mesecu: 160 sati daje 64.800 dinara, 174 sata 70.470 dinara, a 184 sata 74.520 dinara. Sve su to iznosi koji stižu na račun.

Bruto zarada je, naravno, viša, jer na nju idu i porez i doprinosi. Uz neoporezivi iznos od 37.369 dinara koji važi od 1. januara 2027, mesecu od 174 sata odgovara bruto zarada od približno 95.200 dinara. Za tačan obračun u svom mesecu koristi kalkulator bruto i neto plate, jer se broj sati menja iz meseca u mesec.

Poslodavci su povećanje prihvatili uslovno, tražeći da se u istom procentu poveća i neoporezivi deo zarade, onaj iznos na koji se ne plaća porez na dohodak. Taj uslov je ispunjen: neoporezivi deo zarade povećan je sa 34.221 na 37.369 dinara, u istom paketu odluka.

Zašto ni sindikati ni poslodavci nisu bili zadovoljni

Tokom pregovora iznos nisu prihvatile ni sindikalne organizacije ni poslodavci. Razlozi za nezadovoljstvo su, očekivano, suprotni.

Sindikati smatraju da 9,2 odsto nije dovoljno da nadoknadi realan pad kupovne moći, pogotovo imajući u vidu kretanje cena tokom protekle godine. Njihov argument je da minimalac mora rasti brže od inflacije da bi radnici na najnižim primanjima uopšte osetili poboljšanje, a ne samo nominalni rast broja na platnom listiću.

Poslodavci, sa druge strane, brinu zbog ukupnog rasta troškova rada. Za firme koje zapošljavaju veći broj radnika po minimalnoj zaradi, posebno u sektorima kao što su tekstilna industrija, trgovina na malo ili određene uslužne delatnosti, svako povećanje direktno se prelama na trošak poslovanja. Njihov argument je da prebrz rast minimalca može da ugrozi konkurentnost domaćih firmi i, u krajnjoj liniji, da dovede do smanjenja broja radnih mesta, jer poslodavac koji ne može da isprati trošak ima ograničen broj opcija.

Pošto se strane nisu usaglasile na sednici Socijalno-ekonomskog saveta od 18. avgusta 2026, odluku je, u skladu sa članom 112 Zakona o radu, samostalno donela Vlada dva dana kasnije.

Sindikalni kompromis o postepenom rastu nije prihvaćen

Tokom avgustovskih pregovora, sindikati su ponudili kompromis oko dinamike rasta: da minimalac od 600 evra važi od januara 2027, a da zatim naraste na 650 evra od jula iste godine, umesto da se čeka sledeći ciklus pregovora za 2028. Vlada ovaj predlog nije prihvatila i umesto toga je odredila jedinstvenu stopu rasta od 9,2% koja važi za celu 2027. godinu, bez naknadnog skoka sredinom godine.

Šta je sa najavom od 650 evra

Važeća odluka za 2027. propisuje 405 dinara po satu. Cilj izražen u evrima nije isto što i propisana satnica: mesečni iznos zavisi od sati i kursa. Odluka ne sadrži posebno povećanje na 650 evra od jula; buduće izmene ne mogu se unapred isključiti niti vremenski garantovati.

Za tebe kao čitaoca, ovo je dobar podsetnik da državne najave o budućim ciljevima treba uzimati sa dozom opreza, jer se rokovi u praksi često pomeraju u zavisnosti od ekonomskih okolnosti, budžetskih mogućnosti i ishoda godišnjih pregovora.

Kako povećanje minimalca utiče na tvoju platu

Ako primaš platu koja je jednaka ili bliska minimalcu, povećanje minimalne cene rada direktno se odražava na tvoju bruto zaradu, ali ne u istom iznosu i na neto stranu. Razlika između bruto i neto zarade dolazi od poreza na zarade i doprinosa za penzijsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, koji se obračunavaju na bruto iznos.

Kada se minimalna cena rada po satu podigne, poslodavac je zakonski obavezan da uskladi bruto zaradu tako da ne padne ispod novog minimuma. To automatski povlači i preračun neto iznosa koji ti stiže na račun, ali procenat povećanja neto plate ne mora biti identičan procentu povećanja bruto iznosa, jer neoporezivi deo zarade i način obračuna doprinosa nisu uvek linearni.

Praktično, ako danas primaš minimalac, iznos koji ti od januara stiže na račun određen je samo brojem radnih sati u tom mesecu pomnoženim sa 405 dinara, jer je minimalna cena rada neto veličina. Bruto iznos koji poslodavac iskazuje izvodi se iz tog neta.

Šire posledice povećanja minimalca

Rast minimalne zarade ne ostaje ograničen samo na plate onih koji je primaju. Kada poraste cena rada na dnu lestvice, firme koje posluju sa tankim maržama, a oslanjaju se na veliki broj radnika sa minimalcem, po pravilu pokušavaju da taj trošak prenesu dalje, kroz cene usluga i proizvoda. To je jedan od kanala kroz koji rast minimalca može da se oseti i u inflaciji, iako obično sa izvesnim vremenskim odmakom.

Drugi efekat tiče se konkurentnosti. Firme koje posluju u sektorima izloženim međunarodnoj konkurenciji, gde su troškovi rada značajan deo cene, teže održavaju korak ako domaći trošak rada raste brže nego kod konkurencije iz regiona. To je upravo argument koji poslodavci najčešće ističu u pregovorima.

Sa druge strane, rast minimalca podiže potrošnju domaćinstava sa nižim primanjima, jer ta domaćinstva po pravilu odmah troše dodatni prihod, što delimično podržava domaću tražnju. Krajnji efekat na ekonomiju u celini zavisi od toga koliko brzo cene rastu u odnosu na produktivnost i koliko firme uspevaju da apsorbuju veći trošak bez otpuštanja radnika.

Ako primaš platu blizu minimalca

Odluka je konačna: od 1. januara 2027. minimalna cena rada iznosi 405 dinara po satu, a tvoja mesečna neto zarada, ako primaš minimalac, zavisiće od broja radnih sati u konkretnom mesecu, u rasponu od 64.800 do 74.520 dinara. Poslodavac je zakonski obavezan da uskladi tvoju zaradu sa novim minimumom najkasnije od tog datuma.

Pošto je i neoporezivi deo zarade povećan na 37.369 dinara, poslodavcu je trošak ovog povećanja nešto manji nego da je neoporezivi prag ostao nepromenjen. Na tvoju stranu to ne utiče: neto minimalac je određen odlukom o minimalnoj ceni rada, pa je 405 dinara po satu ono što ti sleduje bez obzira na poreske parametre.

Izvori

  • • Odluka o visini minimalne cene rada za januar-decembar 2027, „Službeni glasnik RS“, br. 75/2026
  • • Ministarstvo finansija: minimalna zarada od 1. januara 2027.
  • • Zakon o radu, član 112
  • • Zakon o porezu na dohodak građana, izmene objavljene u „Službenom glasniku RS“, br. 80/2026

Česta pitanja

Minimalna cena rada iznosi 405 dinara po radnom času, što je povećanje od 9,2% u odnosu na 2026. Po članu 112 Zakona o radu ta cena se utvrđuje bez poreza i doprinosa, pa je reč o neto iznosu. Mesečno to daje između 64.800 i 74.520 dinara na račun, zavisno od broja radnih sati, sa referentnim iznosom od oko 70.470 dinara (~600 evra).

Povezani članci

Pošalji nekome kome treba

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.