Privatno bankarstvo u Srbiji: ko ima pravo i šta zapravo nudi
Samo Raiffeisen i OTP nude pravo privatno bankarstvo u Srbiji, i to nije isto što i 'Gold' paket za klijente sa nešto većom platom. Evo prave razlike.
Kad banka pošalje SMS "Postali ste Gold klijent", to nije privatno bankarstvo, to je marketinški paket za klijente sa malo većom platom. Pravo privatno bankarstvo u Srbiji nude samo dve banke, i razlika je suštinska, ne kozmetička.
Ukratko
- U Srbiji privatno bankarstvo zvanično nude samo Raiffeisen banka (pod brendom Friedrich Wilhelm Raiffeisen) i OTP banka.
- Privatno bankarstvo je najviši nivo usluge banke prema fizičkim licima, namenjen klijentima sa visokom neto vrednošću imovine (HNWI).
- Ne treba mešati sa "prioritetnim" ili "gold" paketima koje mnoge banke nude klijentima sa platom ili depozitom iznad određenog praga, to je nešto sasvim drugo.
- Usluga uključuje ličnog bankara, povlašćene uslove za kredite i štednju, i podršku u očuvanju ili uvećanju imovine kroz investicione modele.
Šta privatno bankarstvo zapravo znači
Privatno bankarstvo (private banking) je najviši nivo usluge koju banka pruža fizičkim licima, namenjen užem krugu klijenata sa visokom vrednošću imovine, kojima je potrebna podrška banke kroz najsavremenije bankarske proizvode i usluge, uz punu diskreciju i komfor, kao i pomoć u očuvanju ili uvećanju imovine kroz odgovarajuće investicione modele.
Ovo nije samo pitanje više novca na računu, nego pristupa uslugama koje standardni klijent uopšte nema u ponudi: personalizovano investiciono savetovanje, pristup proizvodima koji se ne oglašavaju javno, i direktnu liniju sa dodeljenim bankarom umesto pozivnog centra.
Ko zapravo nudi ovu uslugu u Srbiji
Na srpskom tržištu samo dve banke zvanično nude private banking: Raiffeisen banka, kroz poseban brend "Friedrich Wilhelm Raiffeisen", i OTP banka, sa mrežom od preko 150 filijala širom Srbije. Ovo je uska ponuda u poređenju sa zapadnoevropskim tržištima gde je private banking mnogo rasprostranjeniji segment bankarstva.
Ne mešaj sa "prioritetnim" ili "premium" paketima
Ovde nastaje najveća zabuna. Mnoge domaće banke nude "pakete za povlašćene klijente" onima čija je plata iznad definisanog praga ili čiji je depozit preko određenog iznosa, uz benefite poput povlašćenih kamata, besplatnih kartica ili dodeljenog referenta. Ovo zvuči slično privatnom bankarstvu, ali suštinski je drugačiji, mnogo pristupačniji nivo usluge, ne pravi private banking namenjen klijentima sa značajno višim pragom imovine.
Ako ti banka nudi "Gold" ili "Premium" paket jer ti plata prelazi određeni iznos, to je standardni segment za klijente sa iznadprosečnim primanjima, ne isto što i private banking namenjen HNWI klijentima.
Šta konkretno dobijaš
Klijenti privatnog bankarstva mogu da podnose zahteve za hipotekarne i druge kredite, kao i za otvaranje štednih računa uz povoljnije kamatne stope od standardne ponude. Dodatne pogodnosti uključuju kartice višeg ranga (na primer Visa Infinite), pristup digitalnom bankarstvu kroz namenske aplikacije, i, što je najvažnije, ličnog bankara koji pruža direktnu, stručnu i pravovremenu podršku u svim aspektima poslovanja sa bankom, umesto standardnog puta preko šaltera ili pozivnog centra.
Šta je osigurano, a šta nije
Ovo je deo koji se najčešće previdi. Osiguranje depozita pokriva novac na računima i štednji, do 50.000 evra po klijentu po banci, bez obzira na broj računa i valutu. Ne pokriva hartije od vrednosti ni investicione fondove, jer to po zakonu nisu depoziti.
U praksi to znači da je u aranžmanu privatnog bankarstva zaštićen samo novčani deo, dok portfolio hartija stoji van tog okvira i nosi tržišni rizik, kako smo objasnili i u tekstu o osiguranju depozita.
Da li banka sme da ti daje investicione savete
Sme, ali samo pod uslovom. Investiciono savetovanje je po Zakonu o tržištu kapitala posebna investiciona usluga, definisana kao lična preporuka klijentu u vezi sa finansijskim instrumentima. Banka je može pružati samo ako ima dozvolu Komisije za hartije od vrednosti za obavljanje delatnosti investicionog društva i ako za to ima izdvojen organizacioni deo.
Pre nego što prihvatiš savet koji vodi ka konkretnom ulaganju, vredi pitati po kom osnovu se savet daje i da li banka ima tu dozvolu. Lična preporuka i opšta informacija o proizvodu nisu isto, ni pravno ni po odgovornosti.
Da li ti uopšte treba privatno bankarstvo
Za nekoga ko upravlja značajnijom imovinom, poseduje više nekretnina, vodi sopstveni biznis sa složenijim finansijskim tokovima, ili jednostavno želi personalizovaniji pristup investicionim odlukama, privatno bankarstvo ima realnu vrednost kroz uštedu vremena i pristup uslugama van standardne ponude. Za nekoga čije su potrebe u osnovi standardne (plata, redovna štednja, povremeni kredit), obični "prioritetni" paket kod bilo koje banke po pravilu pokriva iste praktične potrebe uz mnogo niži prag ulaska.
Pre nego što potražiš private banking, ima smisla proceniti da li ti realno trebaju usluge koje ono nudi, ili ti isti nivo praktične koristi daje jeftiniji paket. Za širi pregled kako uopšte porediti banke i njihove ponude u Srbiji, pogledaj naš vodič za izbor banke.
Izvori
- • Raiffeisen banka - Friedrich Wilhelm Raiffeisen
- • OTP banka Srbija
Česta pitanja
Povezani članci
Banke u Srbiji: kako izabrati pravu za vaše potrebe
Srbija ima 20 licenciranih banaka i ukupnu aktivu od 50 milijardi EUR. Raiffeisen, Intesa, OTP, NLB, Erste, AIK i Poštanska štedionica: koja je za koga, i šta stvarno treba da poredite.
Kako izabrati štednju u banci: vodič za Srbiju
Štednja u Srbiji nije jednodimenzionalan problem. Pravi instrument zavisi od namene, roka i poreskog tretmana. Ovaj vodič objašnjava razlike između a vista računa, oročene štednje, državnih obveznica, DPO i ETF fondova, i pokazuje kako izračunati realni prinos posle poreza i inflacije.
Kreditna sposobnost u Srbiji: kako se računa i kako je popraviti
Srbija nema centralni kreditni skor poput FICO-a, ali banke pažljivo ocenjuju vašu kreditnu sposobnost kroz KreditBiro, DTI odnos i internemodele.
Lični stečaj u Srbiji: da li postoji i šta realno možeš da uradiš sa dugovima
Mnogi traže "lični stečaj" kao zakonski izlaz iz dugova, po ugledu na susedne zemlje. U Srbiji taj zakon ne postoji, iako se o njemu priča već više od deceniju. Objašnjavamo šta stvarno postoji umesto njega i kako realno da se izboriš sa dugovima koje ne možeš da otplatiš.
Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.

