Lične finansije

Rad na crno: šta zaposleni stvarno gubi i kako se to naknadno ispravlja

Rad bez prijave i prijava na minimalac uz ostatak na ruke nisu isto. Neprijavljeni rad ne gradi staž ni osiguranje po tom poslu, a prijavljeni minimum utiče na obračun prava. Objašnjavamo šta stvarno gubiš i kako se radni odnos može naknadno dokazati.

GENGE tim8 min čitanjaObjavljeno: 10. septembar 2026.Ažurirano: 19. novembar 2026.

Ispravka: 3. novembar 2026.

Preširoko smo naveli da rad bez prijave automatski znači da nema zdravstvenog osiguranja, prava na naknadu za nezaposlene ili otpremninu. Sada objašnjavamo da neprijavljeni rad ne gradi staž po tom poslu, ali da druga osnova osiguranja i raniji staž mogu biti važni.

Dve varijante iste stvari

Rad na crno u užem smislu znači angažovanje bez pisanog ugovora i bez prijave na obavezno socijalno osiguranje. Postoji i takozvani rad na pola: formalno si prijavljen na minimalac, a razliku dobijaš na ruke. Druga varijanta deluje bezazlenije zato što nešto ipak postoji na papiru, ali prikrivanje dela zarade isplaćene za obavljeni rad predstavlja povredu propisa: taj deo treba evidentirati i obračunati poreze i doprinose u skladu sa zakonom.

Važno je da Zakon o radu sadrži pravilo koje radi u korist zaposlenog: ako stupiš na rad bez zaključenog ugovora, smatra se da si zasnovao radni odnos na neodređeno vreme danom stupanja na rad. Na tom pravilu počiva svaki kasniji pokušaj da se stvarno stanje dokaže.

Ukratko

Rad bez prijave ne stvara penzijski staž, a zdravstveno osiguranje i pravo na naknadu za nezaposlene mogu postojati po drugom osnovu ako su ispunjeni zakonski uslovi.

  • Prijava na minimalac uz isplatu na ruke trajno smanjuje buduću penziju, jer se ona računa po prijavljenim zaradama.

  • Kazne pogađaju poslodavca, od 800.000 do 2.000.000 dinara za pravno lice, dok se zaposleni po Zakonu o radu ne kažnjava.

  • Prijava Inspektoratu za rad može biti anonimna, a inspektor rešenjem nalaže poslodavcu da u roku koji sam odredi zaključi pisani ugovor sa zatečenim radnikom.

  • Odredbe o zastarelosti iz Zakona o poreskom postupku ne primenjuju se na doprinose za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, pa se staž može upisati i mnogo kasnije.

Šta konkretno gubiš

Prvi gubitak je penzijski staž. Bez prijave nema upisa u matičnu evidenciju, a bez petnaest godina staža nema ni prava na starosnu penziju. Kod rada na pola staž teče, ali se penzija računa po ličnim koeficijentima iz prijavljenih zarada, pa deset godina prijave na minimalac ostaje u tvojoj penzijskoj računici zauvek, bez obzira na to koliko si stvarno zarađivao. Kako se to tačno obračunava, objasnili smo u vodiču o penzijskom sistemu.

Ako poslodavac nije prijavio radni odnos ni uplatio doprinose, taj posao se ne evidentira kao osnov osiguranja dok se status ne utvrdi i doprinosi ne regulišu. Zdravstveno osiguranje možeš imati po drugom osnovu; naknada zarade za bolovanje zavisi od statusa i uslova iz propisa o osiguranju. Ako zaposlena ispunjava uslove za naknadu zarade tokom porodiljskog odsustva, osnovica se utvrđuje prema mesečnim osnovicama na koje su plaćeni doprinosi u zakonom propisanom periodu od 18 meseci. Meseci bez takvih osnovica mogu smanjiti obračun, ali neprijavljeni rad sam po sebi ne daje pravo na naknadu; pravo zavisi od statusa i uslova iz propisa.

Za novčanu naknadu za nezaposlenost Nacionalne službe za zapošljavanje potrebno je najmanje dvanaest meseci osiguranja u poslednjih osamnaest. Neprijavljeni rad se ne računa u taj staž, ali prethodne uplate mogu biti dovoljne. Ako radiš bez ugovora, postojanje prava na otpremninu zavisi od toga da li se radni odnos i drugi zakonski uslovi mogu dokazati. Banke traže potvrde o prijavljenim prihodima kada tražiš stambeni ili gotovinski kredit.

Ko se kažnjava

Član 273 Zakona o radu propisuje sledeće raspone kazni za prekršaj: pravnom licu od 800.000 do 2.000.000 dinara, preduzetniku od 300.000 do 500.000, a odgovornom licu od 50.000 do 150.000 dinara. Zaposleni se po Zakonu o radu ne kažnjava. Ako korisnik novčane naknade za nezaposlenost radi bez ugovora, NSZ navodi da pravo prestaje kada nadležni organ utvrdi takav rad; moguća je i obaveza vraćanja nepravilno primljenih iznosa.

Kako se prijavljuje

Prijava ide Inspektoratu za rad, preko besplatne linije 0800 300 307, jedinstvenog kontakt centra ili onlajn obrasca. Prijava može biti anonimna, uz jednu posledicu: podnosilac tada ne dobija obaveštenje o ishodu postupka.

Ako inspektor zatekne radnika na poslu bez ugovora, po članu 269 Zakona o radu rešenjem nalaže poslodavcu da sa njim zaključi ugovor o radu u pisanom obliku, u roku koji sam odredi. Poslodavac je dužan da najkasnije u roku od 15 dana od isteka tog roka obavesti inspekciju o izvršenju rešenja, a ako inspektor nađe prekršaj, podnosi i zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Inspekcijska mera ne isključuje utvrđivanje ranijeg radnog odnosa: član 32 vezuje njegov nastanak za dan stupanja na rad. Za sporan prethodni period, zarade i doprinose mogu biti potrebni dodatni postupci i dokazi.

Ako se ništa ne desi posle prijave, imaš dva nastavka. Prvi je pisana urgencija Inspektoratu sa brojem predmeta, koji dobijaš samo ako prijava nije anonimna. Drugi je pritužba nadređenom organu zbog nepostupanja. Zbog toga, ako ti je stalo do ishoda a ne samo do prijave, razmisli da je ne podnosiš anonimno.

Kako se dokazuje period koji je prošao

Za prethodni rad podnosi se tužba osnovnom sudu radi utvrđivanja postojanja radnog odnosa. Zakon predviđa prekluzivni rok od šezdeset dana od saznanja za povredu prava, mada je sudska praksa po pitanju tog roka kod tužbi za utvrđenje neujednačena, pa se o konkretnom slučaju vredi posavetovati pre nego što se odustane zbog proteka vremena.

Novčana potraživanja iz radnog odnosa, dakle neisplaćene zarade i razlike, zastarevaju za tri godine od dana nastanka obaveze, po članu 196 Zakona o radu. Kod doprinosa je drugačije: član 114e Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisuje da se odredbe tog zakona o zastarelosti ne primenjuju na doprinose za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje. To ne znači da svaki sudski zahtev zaposlenog može biti podnet bez vremenskog ograničenja. Poreska naplata, utvrđivanje radnog odnosa, sudska potraživanja i upis u matičnu evidenciju različiti su postupci. Mogućnost naknadnog priznavanja perioda proverava se prema dokazima, vrsti zahteva i primenjivim rokovima.

Kako da proveriš da li ti se uopšte uplaćuje

Provera je besplatna i traje par minuta. Stanje staža i uplaćenih doprinosa vidi se preko portala Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, preko eUprave u odeljku sa podacima Fonda i preko portala Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja. Stari PIN kod Fonda PIO ukinut je krajem 2025, pa se prijava sada radi elektronskom identifikacijom, aplikacijom ConsentID ili kvalifikovanim elektronskim sertifikatom.

Ovu proveru ima smisla uraditi bar jednom godišnje, čak i kada nemaš razloga za sumnju, jer se neuplaćeni doprinosi mnogo lakše rešavaju dok poslodavac još posluje nego nekoliko godina kasnije. Detaljan postupak opisan je u vodiču o proveri uplate doprinosa.

Kada poslodavac nudi ugovor o delu umesto prijave

Poseban slučaj je ponuda ugovora o delu za posao koji po svojoj prirodi jeste radni odnos. To nije rad na crno u strogom smislu, pošto ugovor postoji i doprinosi se obračunavaju, ali ti i dalje ne daje prava iz radnog odnosa. Razliku i granice kada je takav ugovor uopšte dozvoljen razložili smo u tekstu o ugovoru o radu i ugovoru o delu.

Zaključak

Rad na crno poslodavcu smanjuje trošak, a zaposlenom prava. Isto pravilo važi i kada se radi bez prijave u inostranstvu, o čemu smo pisali u tekstu o sezonskom radu. Zaposlenom može umanjiti evidentirani staž i osnovice za naknade i otežati dokazivanje prava, uključujući otpremninu kada su ispunjeni zakonski uslovi; kod rada na pola šteta se često vidi tek pri obračunu prava. Ako si u takvom aranžmanu, prvo proveri stanje svojih doprinosa, pa tek onda odlučuj šta dalje, jer od toga zavisi da li ti je potrebna inspekcija, tužba, ili samo razgovor sa poslodavcem.

Izvori

  • • Zakon o radu, naročito čl. 32, 108, 196 i 269-270
  • • Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, čl. 66
  • • NSZ: ostvarivanje prava na novčanu naknadu https://www.nsz.gov.rs/nsz/ostvarivanje-prava-na-novcanu-naknadu-za-vreme-nezaposlenosti/4088
  • • NSZ: prestanak prava na novčanu naknadu https://www.nsz.gov.rs/nsz/sta-je-jos-potrebno-znati-o-novcanoj-naknadi/8209
  • • Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom, čl. 13 https://www.paragraf.rs/propisi/zakon-o-finansijskoj-podrsci-porodici-sa-decom.html
  • • RFZO: Zakon o zdravstvenom osiguranju https://www.rfzo.rs/download/zakoni/Zakon%20o%20zdravstvenom%20osiguranju%20od%2027.10.2023.godine.pdf
  • • Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, čl. 114e

Česta pitanja

Zaposleni se po odredbama Zakona o radu o ovim prekršajima ne kažnjava; kazne se odnose na poslodavca i odgovorna lica. Ako istovremeno primaš naknadu za nezaposlenost, neprijavljeni rad može uticati na pravo i dovesti do obustave ili povraćaja isplaćenog iznosa.

Povezani članci

Pošalji nekome kome treba

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.