Lične finansije

Godišnji odmor, bolovanje i otpremnina: prava zaposlenih u Srbiji

Vodič kroz prava zaposlenih u Srbiji za 2026: godišnji odmor, bolovanje i otpremnina, sa tačnim rokovima iz Zakona o radu i Zakona o zdravstvenom osiguranju i najčešćim zabludama koje te mogu koštati.

GENGE tim6 min čitanjaObjavljeno: 13. februar 2026.Ažurirano: 20. novembar 2026.

Ispravka: 12. novembar 2026.

Dopunjeno 12. novembra 2026: precizirano je da poslodavac obrazlaže otkaz tokom probnog rada, da jubilarna nagrada može biti ugovorena i ugovorom o radu i da naknada tokom otkaznog roka zavisi od okolnosti. Dodati su rok za sudski spor od 60 dana i razlika između zaštite od otkaza i drugih osnova prestanka radnog odnosa. Ranije ispravke godišnjeg odmora, bolovanja i otpremnine ostaju.

Zaposleni u Srbiji imaju zakonski garantovana prava koja ih štite od trenutka zasnivanja radnog odnosa pa sve do njegovog završetka. Zakon o radu Republike Srbije precizno definiše minimalne standarde u oblasti godišnjeg odmora, bolovanja i otpremnine. Kolektivni ugovori i pojedinačni ugovori o radu mogu ta prava samo proširiti, nikada suziti. Ovaj tekst daje pregled najvažnijih pravila za 2026. godinu.

Ukratko

  • Zakon o radu propisuje minimalne standarde za godišnji odmor, bolovanje i otpremninu.

  • Kolektivni i pojedinačni ugovori mogu proširiti ova prava, nikad ih suziti ispod zakonskog minimuma.

  • Prava važe od zasnivanja radnog odnosa do njegovog završetka.

Godišnji odmor: koliko dana ti pripada?

Svaki zaposleni koji radi na osnovu ugovora o radu ima pravo na plaćeni godišnji odmor. Prema važećem Zakonu o radu, minimum je 20 radnih dana godišnje, pri čemu se za obračun godišnjeg odmora radna nedelja računa kao pet radnih dana. U godini zasnivanja ili prestanka radnog odnosa pripada srazmerni deo, po jedna dvanaestina za svaki mesec rada.

Ko ima pravo na više od 20 dana?

Zakon ne daje spisak kategorija koje automatski dobijaju više dana. Član 69 postavlja minimum od 20 radnih dana i kaže da se taj minimum uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.

Praktično, to znači da dodatne dane za rad u otežanim uslovima, za invaliditet ili za godine života ne daje Zakon o radu, nego kolektivni ugovor ili pravilnik kod tvog poslodavca. Takve odredbe su česte, ali nisu univerzalne, pa ih ne uzimaj zdravo za gotovo. Proveri šta piše u tvom ugovoru i u granskom kolektivnom ugovoru koji se kod vas primenjuje.

Kada se koristi godišnji odmor?

Raspored korišćenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodne konsultacije sa zaposlenim. Imaš pravo da znaš unapred kada ideš na odmor.

Po članu 73 odmor možeš koristiti odjednom ili u dva dela, a u više delova samo ako se tako dogovoriš sa poslodavcem. Ako ga koristiš u delovima, prvi deo mora da traje najmanje dve radne nedelje neprekidno i mora biti iskorišćen u toku te kalendarske godine. Ostatak koristiš najkasnije do 30. juna naredne godine.

Poseban slučaj postoji za zaposlenog koji odmor nije iskoristio zbog porodiljskog odsustva ili odsustva radi nege deteta: on ga može iskoristiti do 30. juna naredne godine.

Ako ti poslodavac nije omogućio da iskoristiš godišnji odmor u propisanom roku, nije reč o tvom propustu. Pravo na odmor ne može se oduzeti niti zameniti novčanom naknadom dok traje radni odnos, osim u slučaju prestanka ugovora o radu.

Šta se dešava sa neiskorišćenim odmorom pri raskidu ugovora?

Ukoliko dođe do prestanka radnog odnosa, a zaposleni nije iskoristio sav godišnji odmor koji mu pripada, poslodavac je dužan da isplati novčanu naknadu za neiskorišćeni deo. Naknada se obračunava srazmerno broju neiskorišćenih dana.

Bolovanje: ko plaća i koliko?

Pravo na odsustvo zbog bolesti ili povrede je jedno od temeljnih prava svakog zaposlenog. U Srbiji je finansiranje bolovanja podeljeno između poslodavca i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), zavisno od dužine trajanja.

Bolovanje do 30 dana: na teret poslodavca

Za prvih 30 dana sprečenosti za rad naknadu obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava. Za bolest ili povredu van rada, član 115 Zakona o radu za prvih 30 dana propisuje najmanje 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca nastanka sprečenosti, uz donju granicu minimalne zarade. To nije automatski 65% osnovne zarade iz ugovora. Kolektivnim ugovorom može biti ugovorena viša naknada.

Bolovanje od 31. dana: na teret RFZO

Od 31. dana naknadu preuzima Republički fond za zdravstveno osiguranje. Procenat ostaje isti: član 95 Zakona o zdravstvenom osiguranju propisuje 65% osnova za naknadu zarade, ne 60%.

Naknada ima i gornju granicu, vezanu za najviši osnov za naknadu zarade koji propisuje isti zakon. Taj iznos se menja, pa aktuelnu vrednost proveri kod RFZO pre nego što računaš.

Povreda na radu: plaća poslodavac, i to od prvog dana

Kod povrede na radu i profesionalne bolesti naknada iznosi 100% osnova, ali je ne isplaćuje RFZO: član 101 Zakona o zdravstvenom osiguranju propisuje da je kod zaposlenog obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava, od prvog dana i za sve vreme trajanja sprečenosti, dok traje radni odnos. Ako radni odnos prestane u toku bolovanja, od tog dana naknadu preuzima Republički fond.

Postoji i obrnut izuzetak: iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja naknada se plaća od prvog dana kod dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva, i kod nege bolesnog deteta mlađeg od tri godine.

Bolovanje za čuvanje bolesnog deteta

Roditelj ili staratelj ima pravo na odsustvo radi nege bolesnog člana uže porodice. Član 78 Zakona o zdravstvenom osiguranju vezuje trajanje za pojedinačno oboljenje ili povredu, ne za godinu: do 15 dana za dete mlađe od sedam godina ili za teško telesno ili duševno ometenog člana porodice, odnosno do sedam dana za starijeg člana porodice.

Prvostepena lekarska komisija može, iz opravdanih razloga, da produži odsustvo do 30 dana za dete mlađe od sedam godina, odnosno do 14 dana za starijeg člana porodice. Za dete mlađe od 18 godina sa teškim oštećenjem mozga, malignom bolešću ili sličnim stanjem, drugostepena komisija može odobriti i duže odsustvo, uz preispitivanje svakih šest meseci.

Granica od tri godine, koja se često pominje, nije granica trajanja odsustva nego granica za to ko plaća: za dete mlađe od tri godine naknadu obezbeđuje obavezno zdravstveno osiguranje od prvog dana.

Zabrana otkaza za vreme bolovanja

Ovde treba razlikovati dve različite zaštite, jer nisu jednako jake.

Član 183 Zakona o radu kaže da privremena sprečenost za rad zbog bolesti, nesreće na radu ili profesionalnog oboljenja nije opravdan razlog za otkaz. To znači da te poslodavac ne sme otpustiti zato što si na bolovanju. Ne znači da je svaki otkaz uručen tokom bolovanja automatski ništav: ako postoji drugi zakonit razlog, na primer tehnološki višak ili teža povreda radne obaveze, otkaz može biti punovažan. Pitanje je uvek razlog otkaza, ne trenutak uručenja.

Član 187 daje posebnu zaštitu od otkaza koji daje poslodavac tokom trudnoće, porodiljskog odsustva, nege i posebne nege deteta. Rešenje o otkazu je ništavo ako je poslodavac znao za te okolnosti ili ako ga zaposleni u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa obavesti i dostavi odgovarajuću potvrdu. To ne znači da je nemoguć svaki drugi zakonom predviđen prestanak radnog odnosa, poput prestanka rada poslodavca.

U svakom slučaju, ako smatraš da je otkaz nezakonit, obrati se pravniku odmah. Član 195 Zakona o radu predviđa rok od 60 dana od dostavljanja rešenja, odnosno saznanja za povredu prava, za pokretanje spora. To nije isti rok kao zastarelost novčanih potraživanja iz radnog odnosa.

Otpremnina: na šta imaš pravo ako te proglase tehnološkim viškom?

Otpremnina je novčana naknada koja se isplaćuje zaposlenom kada mu poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ekonomskih, organizacionih ili tehnoloških razloga, dakle kada bude proglašen tehnološkim viškom.

Minimalni iznos otpremnine

Član 158 Zakona o radu propisuje da otpremnina ne može biti niža od zbira trećine zarade za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji je isplaćuje. Pri utvrđivanju godina računaju se i zakonom obuhvaćen poslodavac prethodnik i povezana lica. Za isti period ne može se ponovo ostvariti otpremnina koja je već isplaćena.

Ne postoji opšti minimum od dve zarade za tehnološki višak. Pravilo o najmanje dve prosečne zarade postoji, ali u članu 119 i za nešto drugo: za otpremninu pri odlasku u penziju, pri čemu se tu misli na prosečnu zaradu u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku, ne na tvoju zaradu.

Osnovicu određuje član 159: prosečna mesečna zarada zaposlenog isplaćena za poslednja tri meseca koja prethode mesecu isplate otpremnine. Pod zaradom se u Zakonu o radu podrazumeva zarada koja sadrži porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade, dakle bruto iznos, a ne ono što ti legne na račun.

Primer obračuna: zaposleni sa 6 navršenih godina kod poslodavca, čija je prosečna bruto zarada za poslednja tri meseca 120.000 RSD, ima pravo na najmanje 6 puta (120.000 podeljeno sa 3), što je 240.000 RSD. Ako opšti akt ili ugovor o radu predviđaju povoljniji obračun, primenjuje se taj.

Otpremnina do zakonom utvrđenog iznosa ne oporezuje se porezom na dohodak građana. Na deo isplate iznad tog iznosa porez se plaća, pa ako ti poslodavac nudi više od minimuma, pitaj kako je obračunata neto isplata.

Ko nema pravo na otpremninu?

Samo davanje otkaza, sporazumni prestanak ili istek ugovora na određeno ne stvaraju zakonsko pravo na otpremninu za tehnološki višak. Posebno proveri odlazak u penziju, za koji član 119 propisuje zasebnu otpremninu, i eventualnu ugovorenu isplatu.

Otkazni rok

Ne postoji jedna opšta skala otkaznog roka po godinama staža koja važi za sve slučajeve. Otkazni rok zavisi od toga ko otkazuje i iz kog razloga.

  • Ti daješ otkaz: po članu 178 otkaz dostavljaš u pisanom obliku najmanje 15 dana pre dana koji si naveo kao dan prestanka radnog odnosa. Opštim aktom ili ugovorom može biti predviđen duži rok, ali ne duži od 30 dana.

  • Poslodavac otkazuje zbog nezadovoljavajućih rezultata rada ili zato što nemaš potrebna znanja i sposobnosti: po članu 189 otkazni rok se utvrđuje opštim aktom ili ugovorom o radu, u zavisnosti od staža osiguranja, i ne može biti kraći od 8 ni duži od 30 dana. Rok počinje da teče narednog dana od dostavljanja rešenja.

  • Probni rad: pre isteka probnog rada i zaposleni i poslodavac mogu otkazati ugovor uz rok od najmanje pet radnih dana. Član 36 nalaže poslodavcu da obrazloži svoj otkaz; ta obaveza nije propisana na isti način za zaposlenog.

  • Tehnološki višak ima svoju logiku: poslodavac je dužan da ti isplati otpremninu pre otkaza ugovora o radu.

Tokom otkaznog roka radni odnos i dalje traje. Ako radiš, ostvaruješ zaradu prema uobičajenim pravilima. U slučaju iz člana 189 možeš, u sporazumu sa nadležnim organom poslodavca, prestati da radiš ranije, uz naknadu zarade u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu. Ne treba pretpostaviti da u svakom odsustvu pripada identična redovna zarada.

Uloga sindikata i kolektivnih ugovora

Sva prava navedena u ovom tekstu predstavljaju zakonski minimum. Kolektivni ugovori, koji se sklapaju između poslodavca (ili udruženja poslodavaca) i sindikata, mogu proširiti sva ova prava: više dana godišnjeg odmora, viša naknada za vreme bolovanja, veća otpremnina i povoljnija prava u granicama zakona. Otkazni rok nije neograničen: zakon za određene slučajeve propisuje i maksimum.

Ako u tvojoj kompaniji postoji sindikat ili se primenjuje granski kolektivni ugovor, pročitaj ga jer ti može obezbediti povoljnije uslove od zakonskog minimuma.

Gde prijaviti nepravilnosti?

Ako smatraš da ti poslodavac krši zakonska prava, za prijavu koristi aktuelne kontakte Inspektorata za rad na zvaničnom sajtu Ministarstva rada. Za naknadu tokom bolovanja obrati se i RFZO-u. Nadležni sud rešava radne sporove, uključujući osporavanje otkaza i potraživanje otpremnine. Obraćanje inspekciji ne treba smatrati zamenom za blagovremeno pokretanje sudskog postupka.

Čuvaj sve pisane dokumente: ugovor o radu, platne listiće, rešenja o godišnjem odmoru i svaku pisanu komunikaciju sa poslodavcem. Ti dokumenti su ključni dokaz u slučaju spora.

Tri pojma iz ugovora koja se najčešće pogrešno razumeju

Probni rad traje najduže šest meseci. Ugovor o radu postoji i prava iz njega teku i tokom probnog rada. Rad na određeno zasniva se iz zakonski opravdanog privremenog razloga. Opšta granica je 24 meseca sa prekidima ili bez njih, uz izuzetke iz člana 37; prekid kraći od 30 dana ne smatra se prekidom za to pravilo.

Jubilarna nagrada nije automatsko pravo svakog zaposlenog. Član 120 dopušta da se utvrdi opštim aktom ili ugovorom o radu. Uslovi, priznate godine i iznos zavise od dokumenta koji važi kod poslodavca, pa proveri i kolektivni ugovor, pravilnik i svoj ugovor.

Zaključak

Zakon o radu postavlja jasne minimalne standarde za godišnji odmor, bolovanje i otpremninu, a institucije poput Inspekcije rada i RFZO sprovode te standarde. Ako nisi siguran koja prava imaš, konsultuj se sa sindikatom, pravnim savetnikom ili direktno sa nadležnom inspekcijom.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet. Za konkretne situacije konsultuj pravnog stručnjaka ili nadležnu inspekciju rada.

Izvori: Zakon o radu RS (paragraf.rs), Ministarstvo za rad (minrzs.gov.rs), RFZO (rfzo.rs)

Izvori

  • • Zakon o radu, godišnji odmor, naknada zarade, otpremnina i otkaz
  • • https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_radu.html
  • • Zakon o zdravstvenom osiguranju, čl. 78, 95 i 101
  • • https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_zdravstvenom_osiguranju.html
  • • Zvanična kopija Zakona o radu, Uprava za duvan | https://duvan.gov.rs/uploads/dokumenta/Zakoni/Zakon_o_radu.pdf
  • • ZZO, aktuelni tekst | https://www.paragrafco.rs/propisi/zakon_o_zdravstvenom_osiguranju.html
  • • ZPDG, čl.9 stav 1 tačka 19 | https://www.paragraflex.rs/propisi/zakon-o-porezu-na-dohodak-gradjana.html
  • • Inspektorat za rad, nadležnost i kontakti | https://www.minrzs.gov.rs/srb-lat/struktura/organi-uprave-u-sastavu-ministarstva/inspektorat-za-rad

Česta pitanja

Minimum za pun godišnji odmor je 20 radnih dana, uz petodnevnu radnu nedelju za obračun. U godini zasnivanja ili prestanka radnog odnosa pripada srazmerni deo, po jedna dvanaestina za svaki mesec rada. Član 69 predviđa uvećanje prema kriterijumima iz opšteg akta ili ugovora, pa proveri i pravila kod svog poslodavca.

Povezani članci

Pošalji nekome kome treba

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.