Porezi

Zatezna kamata od 13. novembra 14 odsto, a na zakasneli porez 16 odsto

Posle povećanja referentne stope NBS na 6 odsto, zakonska zatezna kamata na dinarske dugove porasla je sa 13,75 na 14 odsto godišnje, a kamata na zakasnele poreze i druge javne prihode sa 15,75 na 16 odsto.

2 min čitanjaIzvor: GENGE14. novembar 2026.

Ispravka: 14. novembar 2026.

Ispravka (14. novembar 2026): Rok za četvrtu ratu poreza na imovinu je 16. novembar, a ne 14. novembar.

Narodna banka Srbije je 12. novembra povećala referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na 6 odsto. Za tom odlukom automatski su porasle i kamate koje se plaćaju na kašnjenje, jer su zakonom vezane za referentnu stopu.

  • Zatezna kamata na dinarske dugove: 14 odsto godišnje od 13. novembra, umesto 13,75 odsto. Po Zakonu o zateznoj kamati računa se kao referentna stopa uvećana za 8 procentnih poena. Plaća se, na primer, na neplaćene račune, fakture i dugove po presudi.
  • Kamata na zakasneli porez i druge javne prihode: 16 odsto godišnje od 12. novembra, umesto 15,75 odsto. Po Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji to je referentna stopa uvećana za 10 procentnih poena.

Nove stope važe do sledeće promene referentne stope. Izvršni odbor NBS o njoj ponovo odlučuje 10. decembra.

Koliko to košta

Na poreski dug od 10.000 dinara 30 dana kašnjenja donosi oko 132 dinara kamate. Na dug od 100.000 dinara po zateznoj kamati od 14 odsto, 30 dana kašnjenja košta oko 1.150 dinara. Kamata se obračunava za svaki dan kašnjenja, pa je najjeftinije platiti obavezu odmah. Šta je zatezna kamata i kako se računa objašnjeno je u rečniku.

Ko četvrtu ratu poreza na imovinu, čiji rok ističe u ponedeljak, 16. novembra, plati kasnije, plaćaće kamatu po novoj stopi od 16 odsto.

Povezani resursi

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.