eBolovanje – Poslodavac: šta preduzetnici moraju da urade do januara 2027
Elektronski sistem za bolovanje zaposlenih je obavezan za firme od januara 2026, a za preduzetnike sa zaposlenima postaje obavezan od 1. januara 2027. Objašnjavamo kako sistem radi, šta moraš da uradiš i šta se menja u isplati naknade.
Šta je eBolovanje – Poslodavac
eBolovanje – Poslodavac je elektronski sistem preko kog se podaci o bolovanju zaposlenih razmenjuju između izabranog lekara, poslodavca i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), bez papirne potvrde o privremenoj sprečenosti za rad, poznate kao doznaka. Lekar unosi podatke o bolovanju direktno u sistem, uključujući očekivano trajanje i datum kontrole, a poslodavac ih vidi elektronski, bez čekanja da zaposleni donese papir.
Ukratko
- eBolovanje – Poslodavac je obavezan za pravna lica (firme) od 1. januara 2026.
- Za preduzetnike koji imaju zaposlene, obaveza počinje 1. januara 2027.
- Sistem zamenjuje papirnu doznaku elektronskom razmenom podataka.
- Poslodavac ne vidi dijagnozu zaposlenog, osim ako se zaposleni izričito saglasi.
- RFZO sada sam obračunava naknadu i prebacuje novac poslodavcu u roku od 21 dana od zahteva.
Ko je u obavezi i od kada
Obaveza korišćenja sistema uvodi se u dva talasa. Pravna lica, dakle DOO i druge firme, u obavezi su da koriste eBolovanje – Poslodavac od 1. januara 2026, i za većinu firmi ovo je već u praksi.
Preduzetnici koji zapošljavaju jedno ili više lica imaju rok da se registruju i počnu da koriste sistem do 1. januara 2027. Ako si preduzetnik bez zaposlenih, ovo se na tebe ne odnosi u istom obimu, jer se sistem odnosi na bolovanje zaposlenih radnika, ne na tvoje sopstveno bolovanje kao preduzetnika, koje ide kroz drugačiju proceduru.
Kako se registruješ i šta ti treba
Pre pristupa samom sistemu, poslodavac mora da bude registrovan korisnik usluga elektronske uprave, preko portala eUprave. Nakon te registracije, pristupaš softverskom rešenju eBolovanje – Poslodavac, dostupnom preko Kancelarije za informacione tehnologije i eUpravu.
Za pristup ti treba kvalifikovani elektronski sertifikat ili drugi način elektronske identifikacije koji eUprava podržava, isti nivo autentifikacije kakav se koristi i za druge državne portale poput ePoreza.
Kako sistem funkcionira u praksi
Kada se zaposleni razboli, odlazi kod izabranog lekara koji, ako utvrdi da postoje razlozi za bolovanje, unosi sve podatke direktno u elektronski sistem: razlog, očekivano trajanje i datum sledeće kontrole. Time se automatski generiše elektronska potvrda o privremenoj sprečenosti za rad, dostupna poslodavcu preko portala, bez papirnog dokumenta koji je ranije morao fizički da stigne do firme.
Preko istog sistema, poslodavac podnosi zahtev za obračun naknade zarade za period bolovanja i prima obračun i sredstva od RFZO-a. Isti kanal koristiš i ako želiš da uložiš prigovor na ocenu izabranog lekara ili prvostepene lekarske komisije.
Ko obračunava naknadu i koliko brzo stiže novac
Za bolovanje koje traje duže od 30 dana, RFZO preuzima isplatu naknade, i sada je RFZO taj koji sam obračunava tačan iznos naknade zarade, a ne poslodavac kao ranije. Nakon što poslodavac preko sistema podnese zahtev, RFZO utvrđuje visinu naknade i prebacuje odgovarajuća sredstva na poseban račun poslodavca u roku od 21 dana od dana prijema zahteva.
Poslodavac potom mora da isplati primljena sredstva zaposlenom najkasnije u roku od sedam dana od kad ih primi od RFZO-a. Prvih 30 dana bolovanja i dalje isplaćuje poslodavac direktno, iz sopstvenih sredstava, kroz redovan obračun zarade, isti princip kao i pre uvođenja elektronskog sistema.
Zaštita podataka o zdravstvenom stanju
Poslodavac ne vidi tačnu dijagnozu zaposlenog kroz sistem, samo podatak da je zaposleni na bolovanju i koliko dugo. Dijagnoza postaje vidljiva poslodavcu isključivo ako se zaposleni izričito saglasi da se taj podatak podeli, na primer u specifičnim situacijama gde je to relevantno za bezbednost na radu. Razmena podataka odvija se u skladu sa propisima o zaštiti podataka o ličnosti.
Šta preduzetnik treba da uradi pre januara 2027
Ako imaš ili planiraš da imaš zaposlene, proveri da li si već registrovan korisnik eUprave i da li imaš aktivan kvalifikovani elektronski sertifikat, jer je to preduslov za pristup sistemu. Ako još nemaš sertifikat, proceduru izdavanja vredi pokrenuti pre kraja 2026, umesto da čekaš poslednji trenutak pred rok.
Za opšti pregled ostalih obaveza koje imaš prema zaposlenima kao preduzetnik, pogledaj naš vodič o obavezama preduzetnika.
Zaključak
eBolovanje – Poslodavac ukida papirnu doznaku i ubrzava razmenu podataka o bolovanju između lekara, poslodavca i RFZO-a. Za preduzetnike sa zaposlenima, rok za obaveznu primenu je 1. januar 2027, što znači da imaš vremena da se pripremiš, registruješ na eUpravi i podesiš pristup sistemu pre nego što obaveza postane pravno obavezujuća.
Izvori
- • Kancelarija za informacione tehnologije i eUpravu
- • RFZO
- • Zakon o zdravstvenom osiguranju
Česta pitanja
Povezani članci
Obaveze preduzetnika u Srbiji: porezi, PDV i administracija
Sve poreske i administrativne obaveze koje preduzetnik u Srbiji mora da ispuni - od registracije u APR i izbora poreskog rezima, do PDV-a, e-fakture, KPO knjige i zatvaranja radnje. Prakticni vodic bez pravnog zargona.
Godišnji odmor, bolovanje i otpremnina: prava zaposlenih u Srbiji
Vodič kroz prava zaposlenih u Srbiji za 2026: godišnji odmor, bolovanje i otpremnina -- šta vam zakon garantuje i kako da zaštitite svoja prava.
Osnivanje DOO u Srbiji: korak po korak vodič kroz proceduru
Praktičan vodič za sve koji su odlučili da osnuju DOO u Srbiji. Prolazimo kroz registraciju u APR-u, osnivački kapital, otvaranje računa, prijavu kod Poreske uprave i prve obaveze koje te čekaju posle osnivanja.
Unapred popunjena poreska prijava: šta se dešava ako je ne pregledaš
Poreska uprava sama priprema i postavlja unapred popunjenu prijavu za godišnji porez na dohodak na ePorezi portalu. Ako je ne pregledaš i ne podneseš na vreme, Poreska uprava je podnosi umesto tebe, po pravilu na tvoju štetu.
Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.

