Lične finansije

Kako napraviti mesečni budžet?

Korak po korak vodič za mesečni budžet u Srbiji, uz pravilo 50/30/20, alate za praćenje troškova i najčešće greške.

GENGE tim3 min čitanjaObjavljeno: 24. septembar 2025.Ažurirano: 20. novembar 2026.

Ispravka: 3. novembar 2026.

Razjašnjeno je da je besplatna veb verzija Excel-a, dok desktop izdanje uglavnom zahteva licencu ili pretplatu. Ispravljena je opšta tvrdnja o automatskim transferima na oročenu štednju: dostupnost i dodatne uplate zavise od banke i proizvoda.

Primer mesečnog budžeta za 80.000 dinara neto 32.000 din stanovanje sa računima, 40% prihoda 62.000 din fiksni i polufiksni troškovi, 77,5% prihoda 10.000 din štednja, 12,5% prihoda; primer iz ovog vodiča

Postojeći pregled ključnih podataka iz vodiča.

Zašto je budžet važan?

Bez budžeta ne znaš gde novac odlazi, a on uvek negde ode. Budžet ti daje kontrolu, smanjuje finansijski stres i pomaže da ostvariš ciljeve: štednju za odmor, učešće za stan ili otplatu duga.

U Srbiji, gde su prema podacima Republičkog zavoda za statistiku hrana, energija i stanovanje najveće stavke kućnog budžeta, budžet pomaže da vidiš da li ti rast cena jede deo plate i gde možeš da reaguješ.

Ukratko

  • Bez budžeta ne znaš gde novac odlazi, a on uvek negde ode.

  • Priprema počinje prikupljanjem poslednje tri plate, izvoda i računa za fiksne troškove.

  • Budžet pomaže da vidiš da li rast cena hrane i energije jede deo plate.

  • Automatski transfer u štednju odmah posle plate radi bolje od odlaganja štednje za "ono što ostane".

  • Cilj budžeta je kontrola i smanjenje finansijskog stresa, ne kažnjavanje sebe za trošenje.

Priprema: prikupi podatke

Pre nego što napraviš budžet, prikupi poslednje tri plate, ili prosečan prihod ako si freelancer, izvode sa računa, račune za struju i grejanje i listu pretplata kao što su Netflix, telefon i teretana.

Grupiši troškove u kategorije: stanovanje, hrana, prevoz, zdravlje, deca, zabava, štednja.

Konkretan primer: budžet za platu od 80.000 dinara

Zamisli domaćinstvo sa neto primanjima od 80.000 dinara mesečno. Stanovanje, kirija ili rata kredita, zajedno sa računima, uzima 32.000 dinara, odnosno 40 procenata. Hrana i kućne potrepštine iznose 20.000 dinara, prevoz 6.000, a pretplate i telefon 4.000 dinara. To je ukupno 62.000 dinara fiksnih i polu-fiksnih troškova, odnosno 77,5 procenata prihoda.

Preostalih 18.000 dinara deli se između zabave, nepredviđenih troškova i štednje. Ako u ovom primeru za štednju izdvojiš 10.000 dinara mesečno, to je 12,5 procenata prihoda, manje od orijentacionih 20 procenata iz pravila 50/30/20, ali realno polazište koje se vremenom, sa rastom plate ili smanjenjem fiksnih troškova, može povećati.

Svaki dinar dobija svoje mesto. Ilustrativni mesečni budžet od 80.000 dinara, prema primeru iz članka. Stanovanje i računi: 32000 dinara; Hrana i potrepštine: 20000 dinara; Prevoz: 6000 dinara; Pretplate i telefon: 4000 dinara; Štednja: 10000 dinara; Ostalo: 8000 dinara

Ilustrativni mesečni budžet od 80.000 dinara, prema primeru iz članka. Raspodela je primer, ne univerzalno pravilo. Iznose prilagodi stvarnim potrebama.

Pravilo 50/30/20, prilagođeno Srbiji

Klasično pravilo glasi: 50% potrebe, 30% želje, 20% štednja i dugovi. U praksi, u Beogradu ili Novom Sadu kirija može pojesti 40% plate. Tada prilagodi neobaveznu potrošnju i iznos štednje stvarno raspoloživom novcu. Ni 10% nije obavezan minimum: osnovne potrebe i dospele obaveze mogu zauzeti ceo prihod. Detaljno objašnjenje i primere naći ćeš u vodiču o pravilu 50/30/20.

Budžet mora biti tvoj, ne idealan onaj iz knjige.

Korak po korak

Prvo unesi neto prihod, iznos koji stvarno legne na račun. Oduzmi fiksne troškove. Preostalo podeli između varijabilnih kategorija i štednje. Postavi limit po kategoriji, na primer 15.000 dinara za restorane. Kad kupuješ tokom sezone sniženja, proveri i da li je popust stvaran, jer lažno sniženje lako probije limit koji si sebi postavio.

Jednom nedeljno proveri da li si u okviru plana. Korekcija je normalna, prvi budžet retko bude tačan.

Budžet kad je prihod nepravilan

Ako radiš honorarno ili imaš prihod koji varira iz meseca u mesec, budžetiranje na osnovu prosečne plate može te iznenaditi u slabijim mesecima. Praktičniji pristup je da budžet praviš na osnovu najniže realno očekivane mesečne zarade iz poslednjih šest do dvanaest meseci, ne na osnovu proseka ili najboljeg meseca.

Sve što zaradiš iznad te minimalne osnove u dobrim mesecima ide direktno u fond za hitne slučajeve ili u dodatnu štednju, umesto da se odmah potroši, jer taj višak služi kao amortizer za mesece kada prihod padne ispod proseka.

Automatizacija štednje

Jedna mogućnost je da automatizuješ transfer u štednju odmah posle prijema plate, pre nego što počneš da trošiš iz tekućeg računa. Kada se štednja izdvaja prva, umesto da bude "ono što ostane" na kraju meseca, mnogo je verovatnije da će cilj štednje zaista biti ispunjen.

Proveri da li tvoja banka omogućava trajni nalog ili automatsko izdvajanje na odabrani štedni proizvod, uz koje naknade i datume izvršenja. Dodatne uplate na postojeće oročenje nisu dozvoljene kod svakog proizvoda. Termin uskladi sa stvarnim prilivom plate i obaveznim računima.

Alati za praćenje

Za osnovni budžet dovoljne su besplatne veb verzije Excel-a ili Google Sheets-a. Desktop Excel se uglavnom koristi uz plaćenu licencu ili pretplatu. Aplikacije poput Wallet-a ili bankarske aplikacije sa kategorizacijom troškova olakšavaju posao. Bitnije je da sistem koristiš dosledno nego koji alat biraš.

Najčešće greške

Zaboravljanje godišnjih troškova kao što su registracija vozila i osiguranje, nerealni ciljevi štednje i odustajanje posle prvog meseca prekoračenja spadaju u najčešće greške. Budžet je proces, ne jednokratni zadatak. Ostale zamke smo opisali u najčešćim greškama u ličnim finansijama.

Zaključak

Mesečni budžet je temelj ličnih finansija. Kad znaš gde si, lakše planiraš štednju, kredit ili investiranje. Koristi naš kalkulator štednje da vidiš šta možeš da ostvariš sa planiranim mesečnim iznosom.

Izvori

  • • CFPB: planiranje i automatsko izdvajanje štednje
  • • https://www.consumerfinance.gov/archive/blog/looking-easy-way-save-money-make-it-automatic/
  • • CFPB: pravilo 50/30/20 kao prilagodljiva smernica
  • • https://files.consumerfinance.gov/f/201603_cfpb_rules-to-live-by_my-spending-rule-to-live-by.pdf
  • • RZS: Anketa o potrošnji domaćinstava
  • • https://www.stat.gov.rs/sr-Latn/oblasti/potrosnja-prihodi-i-uslovi-zivota/potrosnja-domacinstva
  • • Primer budžeta je ilustracija: 32.000 + 20.000 + 6.000 + 4.000 = 62.000; ostatak 18.000 od 80.000 dinara.

Česta pitanja

Od raspoloživog neto prihoda prvo oduzmi neophodne troškove, dospele obaveze i rezervu za povremene račune. Ostatak rasporedi prema ciljevima; 20% je smernica iz pravila 50/30/20, a ne obavezan ili idealan procenat za svako domaćinstvo. Primer: za godišnji trošak od 24.000 dinara odvajaj 2.000 dinara mesečno. Takvu rezervu planiraj pre izračunavanja novca za dugoročnu štednju.

Povezani članci

Pošalji nekome kome treba

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.