Pravilo 50/30/20 objašnjeno jednostavno
Kako rasporediti neto prihod na potrebe, želje i štednju, uz primer računice i prilagođavanje kada neophodni troškovi prelaze polovinu prihoda.
Ispravka: 3. novembar 2026.
Uklonjen je nepotkrepljen procenat kirije u odnosu na prosečnu platu i pripisivanje te tvrdnje RZS-u. Automatizacija štednje predstavljena je kao praktična mogućnost koja zavisi od prihoda i obaveza, umesto kao dokazano bolja od svakog drugog pristupa.
Formula u jednoj rečenici
Od neto prihoda, 50% ide na potrebe, 30% na želje, 20% na štednju i otplatu dugova. To je cela filozofija. Dovoljno je jednostavna da je zapamtiš bez tabele, a dov
oljno strukturirana da spreči da ti plata "ispari".
Ukratko
Formula: 50% neto prihoda na potrebe, 30% na želje, 20% na štednju i otplatu dugova.
Primer za platu od 90.000 dinara: 45.000 potrebe, 27.000 želje, 18.000 štednja i dugovi.
Dovoljno je jednostavna da se pamti bez tabele, dovoljno strukturirana da spreči da plata "ispari".
Prilagođava se srpskim primanjima kad 50% za potrebe nije realno zbog visokih fiksnih troškova.
Raspodela se prirodno menja tokom života. Mlad zaposleni bez dece ima drugačije potrebe od porodice sa decom.
Primer: plata 90.000 dinara
Potrebe, 45.000 dinara: kirija ili rata, komunalije, hrana kod kuće, prevoz, lekovi, minimalne rate dugova.
Želje, 27.000 dinara: restorani i dostava, izlasci, pretplate, garderoba koja nije neophodna, putovanja.
Štednja i dugovi, 18.000 dinara: fond za hitne slučajeve, dodatna otplata kredita, investiranje.
Najteži deo: potreba ili želja?
Test je jednostavan. Šta se dešava ako ovo ne platiš ovog meseca? Ako je odgovor "ništa ozbiljno", to je želja. Internet je potreba za rad od kuće, a najbrži paket sa svim TV kanalima je delom želja. Hrana je potreba, dostava tri puta nedeljno je želja.
Budi pošten prema sebi. Pravilo radi samo koliko i tvoja iskrenost u razvrstavanju.
Kako se raspodela menja tokom života
Mlad, samac, bez dece, može imati više prostora za štednju ako su mu obavezni troškovi niski. To nije pravilo: visoka kirija, nizak prihod ili izdržavanje porodice mogu promeniti računicu. Ovo je period kada agresivnija štednja gradi najveću dugoročnu prednost, upravo zbog dužeg horizonta za rast uloženog novca.
Porodica sa malom decom obično vidi rast kategorije "potrebe" iznad 50%, zbog vrtića, veće stambene površine i troškova vezanih za decu. U ovom periodu je realno privremeno spustiti cilj štednje, uz plan da se on ponovo podigne kada deca krenu u školu ili kad prihodi domaćinstva porastu.
Neko blizu penzije, sa otplaćenim stambenim kreditom i odraslom decom, često ima priliku da značajno poveća procenat štednje iznad 20%, jer su najveći fiksni troškovi iz srednjih godina već iza njega.
Kada 50% za potrebe nije realno
Trošak stanovanja zavisi od mesta, domaćinstva i ugovorenog zakupa. Umesto opšteg procenta prosečne plate, izračunaj koliki deo tvog neto prihoda zauzimaju stvarna kirija ili rata i računi. Tada pravilo ne treba odbaciti, nego prilagoditi, na primer na 60/25/15 ili 70/20/10. Poenta nije u tačnim procentima, nego u tome da svaka od tri kategorije postoji svakog meseca.
Ako je štednja stalno na nuli, to je signal za veće poteze. Jeftinije stanovanje, cimer, dodatni prihod ili preseljenje troškova iz kategorije želja mogu da pomere brojku.
Redosled uplata: sebi prvo
Ključni trik: prebaci štednju na poseban račun odmah po prijemu plate, ne "ako nešto ostane". Ono što ostane na tekućem računu psihološki je "slobodno" i potroši se. Trajni nalog može olakšati redovno izdvajanje. Iznos i datum prilagodi stvarnom prilivu i obaveznim troškovima, da transfer ne izazove nedostatak novca ili zaduženje. Kamatne stope na dinarsku i deviznu štednju građana redovno objavljuje Narodna banka Srbije, pa vredi povremeno uporediti šta trenutno nudi tvoja banka.
Kada pravilo nije dovoljno
50/30/20 je dobar početak, ali nije zamena za detaljan mesečni budžet ako imaš nestabilna primanja, na primer kao freelancer, veće dugove ili konkretan cilj sa rokom, poput učešća za stan za tri godine. Tada radiš obrnuto: prvo izračunaš koliko mesečno mora u cilj, pa ostatak deliš na potrebe i želje.
Zaključak
Pravilo 50/30/20 nije matematika nego navika. Svaki dinar dobije posao pre nego što stigne da nestane. Počni sa procentima koje možeš da izdržiš, povećavaj štednju za po procenat ili dva svakih nekoliko meseci, i pusti kalkulator štednje da ti pokaže dokle to vodi za pet godina.
Isprobajte u praksi
Izvori
- • CFPB, My spending rule to live by: raspodela raspoloživog prihoda i prilagođavanje ličnim okolnostima
- • https://files.consumerfinance.gov/f/201603_cfpb_rules-to-live-by_my-spending-rule-to-live-by.pdf
- • Računska provera primera: 90.000 × 50% = 45.000; × 30% = 27.000; × 20% = 18.000. Procenti su smernica, ne zakonska ili univerzalno održiva obaveza.
Česta pitanja
Povezani članci
Kako napraviti mesečni budžet?
Korak po korak vodič za mesečni budžet u Srbiji, uz pravilo 50/30/20, alate za praćenje troškova i najčešće greške.
3 min · GENGE tim · 24. septembar 2025.
Fond za hitne slučajeve: koliko novca treba imati?
Kako da odrediš rezervu prema neophodnim troškovima, stabilnosti prihoda i obavezama, i da novac ostane dostupan kada zatreba.
4 min · GENGE tim · 19. oktobar 2025.
Kako štedeti novac u Srbiji: praktični saveti
Hrana, stanovanje i prevoz imaju velike zbirne udele u potrošnji domaćinstava. Vodič objašnjava kako da proveriš sopstvene troškove, izračunaš moguću uštedu i prilagodiš navike svom budžetu.
7 min · GENGE tim · 22. jun 2026.
Regres i topli obrok: da li su obavezni, koliko iznose i kako se oporezuju
Zakon o radu daje pravo na regres i topli obrok, ali ne propisuje iznos. Saznaj ko ga određuje, kako se oporezuje i koliko ti ostane od 20.000 dinara bruto regresa.
5 min · GENGE tim · 20. novembar 2026.
Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.