Lične finansije

Novac u inostranstvu: šta se prijavljuje na granici i koliko vas košta kartica

Gotovinu od 10.000 evra i više morate prijaviti carini u oba smera, a prag važi po putniku, uključujući decu. Vodič kroz carinska pravila i skrivene troškove plaćanja karticom u stranoj valuti.

GENGE tim7 min čitanjaObjavljeno: 8. jul 2026.Ažurirano: 26. oktobar 2026.

Novac u inostranstvu ima dva lica. Jedno je ono što vidite na ceniku, drugo je ono što vam banka naplati dok plaćate. Ovaj vodič pokriva pravila koja važe na granici, troškove plaćanja karticom i stvari koje se otkriju tek kada nešto pođe naopako.

Ukratko

  • Gotovinu od 10.000 evra ili više morate prijaviti carini, i pri izlasku i pri ulasku u zemlju.
  • Prag se računa po putniku, uključujući i maloletnu decu.
  • Obaveza prijave važi i za čekove i druge prenosive instrumente, ne samo za novčanice.
  • Robu za ličnu upotrebu do 3.000 evra moguće je ocariniti na granici u skraćenom postupku.
  • Kada plaćate karticom u stranoj valuti, kurs određuje vaša banka, ne Narodna banka Srbije.

Gotovina na granici

Svaki putnik koji ulazi u Srbiju ili izlazi iz nje sa iznosom od 10.000 evra ili više, u dinarima ili bilo kojoj stranoj valuti, dužan je da to prijavi carini. Prijava se podnosi na propisanom obrascu, a obaveza postoji u oba smera.

Prag se gleda po osobi, pa i deca ulaze u račun. Porodica od četvoro ljudi ne sme da „raspodeli" iznos tako da niko pojedinačno ne pređe prag, ako je novac zajednički.

Obaveza se ne odnosi samo na novčanice. Ulaze i putnički čekovi, menice, novčane uputnice i drugi instrumenti koji se mogu fizički preneti.

Ispod praga ne znači izvan kontrole. Carina može da reaguje i kod manjih iznosa ako postoji sumnja da je novac povezan sa krivičnim delom.

Pravila za rezidente razlikuju se od pravila za nerezidente i menjala su se, pa pre puta proverite važeći tekst kod Uprave carina.

Šta vas košta plaćanje karticom

Ovde je najveći deo skrivenog troška.

Kada platite karticom u evrima, iznos se u dinare preračunava po kursu vaše banke, a ne po zvaničnom srednjem kursu. Razlika između ta dva kursa je trošak koji se nigde ne prikazuje kao naknada. Zvanični srednji kurs možete proveriti kod Narodne banke Srbije, pa uporediti sa iznosom koji vam je skinut.

Uz to idu i naknade za plaćanje u inostranstvu i, kod podizanja gotovine na bankomatu, naknada vaše banke i često naknada vlasnika bankomata.

Posebno obratite pažnju na ponudu da platite u dinarima umesto u lokalnoj valuti. Terminal će vam ponuditi da sam preračuna iznos, po kursu koji određuje on, a ne vaša banka. Po pravilu je nepovoljniji. Ako je ponuđeno, biranje lokalne valute je skoro uvek jeftinije.

Kako se formira kurs i koliki raspon menjačnice smeju da naplate objašnjeno je u vodiču o deviznom kursu i menjačnicama.

Pre puta, pet provera

Proverite da li vam kartica važi do kraja putovanja i da li je otvorena za plaćanje u inostranstvu, jer neke banke to drže zatvorenim dok ne tražite drugačije.

Zapišite broj za prijavu gubitka kartice i sačuvajte ga odvojeno od novčanika.

Podignite manji iznos gotovine unapred, za slučaj da kartica ne prođe.

Uključite obaveštenja o transakcijama, da odmah vidite svaku naplatu.

Proverite da li vam polisa pokriva zdravstvenu zaštitu u zemlji u koju putujete i šta je iz nje izuzeto. O tipovima polisa i tome šta pokrivaju pisali smo u vodiču o osiguranju.

Kupovina i carina pri povratku

Robu za ličnu upotrebu vrednosti do 3.000 evra moguće je ocariniti na samoj granici, u skraćenom postupku. Na procenjenu vrednost obračunava se carina, a zatim PDV na tako dobijeni iznos.

Za pakete koji stižu poštom važe druga pravila i drugi pragovi, i o njima smo pisali u vodiču o carini i PDV-u na pakete iz inostranstva.

Izvori

  • • Uprava carina Republike Srbije
  • • Narodna banka Srbije

Cesta pitanja

Iznos od 10.000 evra ili više, u dinarima ili bilo kojoj stranoj valuti, mora se prijaviti carini. Obaveza postoji i pri ulasku i pri izlasku iz zemlje.

Povezani clanci

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.