Porezi

Paušal, preduzetnik ili DOO: kako izabrati pravi poslovni model

Paušal je poreski režim preduzetnika, dok je DOO posebna pravna forma. Uporedi osnovice, doprinose, ličnu zaradu, troškove i odgovornost pre nego što odabereš model.

GENGE tim5 min čitanjaObjavljeno: 31. januar 2026.Ažurirano: 19. novembar 2026.

Ispravka: 19. novembar 2026.

Uklonjene neproverene cene računovodstvenih usluga i proizvoljan prag prihoda za paušal; dodat član 40 ZPDG kao osnov ograničenja. Ranija ispravka: Dodat je izostavljeni doprinos za nezaposlenost od 0,75%: kada se duguju sva tri osiguranja, zbir je 35,05%, ne 34,3%. Uklonjeno je nepouzdano poređenje neto iznosa sa razlikama od 259.000 i 379.000 dinara i zamenjeno ograničenom, jasno objašnjenom računicom. Precizirani su PDV prag i izuzeci od ograničene odgovornosti DOO.

Paušal, preduzetnik ili DOO: koji model bira tvoj biznis

Otvaraš biznis ili razmišljaš o tome. Pred tobom su tri opcije: paušal, preduzetnik sa stvarnim prihodima i DOO. Svaka ima drugačije poresko opterećenje, drugačiju administraciju i drugačiji rizik za tvoju ličnu imovinu.

Ovaj tekst pravi jasan pregled svakog modela sa konkretnim brojevima za 2026. godinu i na kraju daje kriterijume za izbor koji odgovara tvom profilu.

Ukratko

  • Tri modela za biznis: paušal, preduzetnik sa stvarnim prihodima, i DOO. Svaki sa drugačijim opterećenjem.

  • Paušalni obveznik plaća fiksni porez i doprinose, bez obzira na stvarnu zaradu.

  • Članovi DOO po pravilu ne odgovaraju za obaveze društva, ali postoje zakonski izuzeci, obaveze uloga i lično preuzeta jemstva.

  • Izbor modela zavisi od visine prihoda, rizika posla i potrebe za formalnim statusom privrednog društva.

Tri modela u jednom pogledu

Paušalni obveznik plaća fiksni porez i doprinose koji ne zavise od toga koliko je zaradio tog meseca. Model odgovara početnicima i onima sa predvidivim, manjim prometom.

Preduzetnik sa stvarnim prihodima plaća porez i doprinose na osnovu stvarno ostvarenog dobitka. Nema ograničenja prihoda, ali je administracija zahtevnija.

DOO (Društvo sa ograničenom odgovornošću) je pravno lice, firma je odvojena od tebe kao fizičkog lica. Skuplje je za osnivanje i vođenje, ali štiti tvoju privatnu imovinu.

Paušalni obveznik: za koga važi i koliko košta

Paušalni sistem je dostupan fizičkim licima koja pružaju usluge ili prodaju robu, a koja ispunjavaju uslove iz Zakona o porezu na dohodak građana (čl. 40 i 41).

Ograničenja paušala:

  • Godišnji prihod do 6.000.000 RSD, ako ga premašiš, izlaziš iz sistema.

  • Ne smeš biti u PDV sistemu.

  • Ne možeš biti paušalac ako u tvoju delatnost ulažu i druga lica, niti u delatnostima koje zakon isključuje (oglašavanje i istraživanje tržišta, trgovina, hoteli i restorani, finansijsko posredovanje i nekretnine).

Kako se određuje iznos koji plaćaš: Poreska uprava utvrđuje paušalno utvrđen prihod na osnovu delatnosti, opštine, vremena od registracije, starosti i drugih elemenata iz člana 41. Na taj iznos se primenjuje porez od 10%.

I porez i doprinosi računaju se na isti iznos, na paušalno utvrđen prihod iz rešenja, a ne na tvoj stvarni promet. Član 22 Zakona o doprinosima za paušalca kao osnovicu izričito navodi paušalno utvrđen prihod. Doprinosi idu na minimalnu osnovicu samo ako je paušalno utvrđen prihod niži od nje, što često jeste slučaj, ali nije pravilo. Paušalni porez plaćaš kroz mesečne akontacije po rešenju, a fiksni trošak znaš unapred, bez obzira na to koliko si tog meseca zaradio.

Doprinosi paušalca u 2026:

Minimalna mesečna osnovica za doprinose u 2026. iznosi 51.297 RSD i važi od 1. januara do 31. decembra 2026. PIO doprinos (24%) iznosi oko 12.311 RSD mesečno, zdravstveno osiguranje (10,3%) oko 5.284 RSD mesečno. Ako postoje obaveze za sva tri osiguranja, dodaje se i doprinos za nezaposlenost od 0,75%, pa ukupna stopa iznosi 35,05%, odnosno oko 17.979,60 RSD na osnovicu od 51.297 RSD. Drugi osnov osiguranja može promeniti obaveze; ovo nije isti iznos za svakog paušalca.

Na to ide i porez od 10% na paušalno utvrđen prihod, koji takođe plaćaš mesečno po rešenju, a čiji iznos zavisi od delatnosti i opštine.

Prednosti paušala: jednostavna administracija bez knjiga i kalkulisanja, fiksni trošak koji znaš unapred, ali mesečne obaveze ne nestaju zato što je promet slab ili ga nema.

Mane paušala: limitiran prihod od 6 miliona godišnje, i lična odgovornost za dugove firme jer privatna imovina nije zaštićena.

Preduzetnik sa stvarnim prihodima: fleksibilnost uz evidenciju

Ovaj model nema gornji limit prihoda, ali moraš voditi poslovne knjige i plaćati porez na ostvareni dobitak.

Stopa poreza na dobit preduzetnika prema Zakonu o porezu na dohodak građana (čl. 38) iznosi 10% na ostvarenu dobit, bez obzira na visinu prihoda, dok pravna lica plaćaju porez na dobit po stopi od 15%.

Dobitak jednak je prihodima minus rashodi koji se priznaju kao poslovni troškovi. Plate zaposlenih, oprema, poslovni prostor i usluge smanjuju poresku osnovicu.

Kod preduzetnika koji vodi knjige doprinosi se ne plaćaju na minimalnu osnovicu, nego na oporezivu dobit, ako se ne opredeliš za ličnu zaradu. Član 22 Zakona o doprinosima kaže da je osnovica oporeziva dobit ako preduzetnik ne isplaćuje ličnu zaradu. Kada se duguju sva tri doprinosa, stope su 24% za PIO, 10,3% za zdravstvo i 0,75% za nezaposlenost, ukupno 35,05%. Osnovica i najniže i najviše granice primenjuju se prema konkretnom statusu i periodu. Minimalna osnovica je donja granica, ne iznos koji plaćaš.

Alternativa je da se opredeliš za ličnu zaradu: tada je osnovica doprinosa tvoja mesečna lična zarada, a ostatak dobiti ostaje u radnji i oporezuje se samo porezom. Taj model nije obrađen u poređenju ispod, pa ga pre odluke posebno preračunaj.

Prednosti: nema ograničenja prihoda, troškovi firme smanjuju porez, i možeš biti u PDV sistemu (uz zakonski prag prometa preko 8 miliona RSD u prethodnih 12 meseci i posebna pravila pri početku delatnosti).

Mane: poreska prijava i vođenje knjiga obično traže računovođu, čiju cenu uračunaj u trošak, a lična odgovornost za dugove ostaje ista kao kod paušala.

DOO: zaštita imovine, veći trošak

DOO je odvojen pravni subjekat. Firma duguje, ne ti. Ograničena odgovornost nije apsolutna zaštita privatne imovine: bitni su zakonski izuzeci, zloupotreba pravnog lica, obaveza uplate preuzetog uloga i lično jemstvo.

Osnivanje DOO zahteva minimalni osnivački kapital od 100 RSD, simboličan iznos. Naknadu za registraciju proveri u važećem cenovniku APR-a, a APR o urednoj prijavi odlučuje u roku od pet radnih dana.

Firma plaća porez na dobit od 15% na godišnjem nivou prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica. Kad sebi isplaćuješ dividendu, plaćaš još 15% poreza na dividendu. Ukupno efektivno opterećenje na profit iznosi oko 27 do 28%.

Alternativa je da se zaposliš u sopstvenom DOO, tada plaćaš standardne doprinose i porez na zaradu, a profit firme se smanjuje.

Prednosti: ograničena odgovornost sa zaštićenom privatnom imovinom, lakše privlačenje investitora ili prodaja udela, i korporativni kredibilitet kod banaka i velikih klijenata.

Mane: obavezno vođenje knjiga i trošak računovođe, dvostruko oporezivanje kroz profit firme i dividendu, i obavezni godišnji finansijski izveštaj, skupštine i puna knjižna evidencija.

Kako napraviti pošteno poređenje troškova

Uporedi isti godišnji promet, iste poslovne rashode i isti status osiguranja. U model preduzetnika uključi i varijantu sa ličnom zaradom, jer poređenje samo sa knjigašem bez lične zarade može dati pogrešan zaključak.

  • Paušal: koristi stvarno rešenje za delatnost i adresu, a ne pretpostavljeni najniži iznos. Poslovni rashodi ne umanjuju paušalni porez, ali smanjuju novac koji ti ostaje.

  • Knjige: razlikuj poslovnu dobit, poresku osnovicu i osnovicu doprinosa. Uključi ličnu zaradu ako je izabrana, priznavanje rashoda i računovodstvo.

  • DOO: odvoji ukupni trošak angažovanja vlasnika, njegov neto primitak, dobit društva i eventualnu dividendu. Računovodstveni trošak ulazi u rashode društva; nije dovoljno samo oduzeti celu fakturu računovođe od već izračunate neto dividende.

Jedna ograničena ilustracija može biti tačna bez glumljenja potpunog obračuna: ako DOO ima 100.000 dinara oporezive dobiti, porez od 15% ostavlja 85.000. Ako se ceo preostali iznos zakonito raspodeli fizičkom licu kao dividenda uz stopu od 15%, na račun stiže 72.250 dinara. Kombinovano opterećenje u tom primeru iznosi 27,75%. To nije ukupni trošak vođenja firme i ne uključuje zaradu, doprinose i druge obaveze.

Ne zaključuj da će prelazak na knjige uvek povećati dažbine za isti iznos. Rezultat zavisi od rešenja za paušal, troškova, lične zarade, osiguranja i obaveza. Zatraži obračun sva tri režima na istim pretpostavkama pre promene.

Ko bira koji model

Paušal odgovara ako tek počinješ i nisi siguran koliko ćeš zaraditi, ili ako imaš predvidiv prihod ispod zakonskog limita od 6.000.000 RSD i male poslovne troškove. Ako radiš uglavnom za jednog ili dva klijenta, proveri i test samostalnosti.

Preduzetnik sa stvarnim prihodima odgovara ako je prihod iznad 6 miliona godišnje ili ga planiraš preći, ako imaš visoke poslovne troškove koje možeš odbiti, ili ako hoćeš da ostaneš fizičko lice bez korporativne strukture.

DOO odgovara ako klijenti zahtevaju DOO (korporacije, javna preduzeća, EU tender), ako planiraš partnere, suvlasnike ili eksternu investiciju, ili ako hoćeš da zaštitiš privatnu imovinu.

Kako registrovati firmu

Za paušal i preduzetnika: registruješ se na APR portalu online ili lično, biraš šifru delatnosti, čekaš rešenje Poreske uprave o paušalnom porezu i otvaraš poslovni tekući račun.

Za DOO: pripremaš osnivačke akte, registruješ firmu u APR, otvaraš poslovni račun i na njega uplaćuješ osnivački kapital u roku iz osnivačkog akta, a ako je potrebno, podnosiš i evidencionu prijavu za PDV. PIB firma dobija preko APR-a.

Koji model je pravi za tebe

Nema univerzalno boljeg modela. Paušal je najbrži start sa minimalnom administracijom. Preduzetnik sa stvarnim prihodima daje fleksibilnost bez korporativne strukture. DOO štiti imovinu i otvara vrata većim klijentima.

Ako ne možeš da se odlučiš, zatraži od računovođe obračun sva tri modela za tvoj očekivani prihod i troškove.

Izvori

  • • https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezu_na_dohodak_gradjana.html
  • • https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_doprinosima_za_obavezno_socijalno_osiguranje.html
  • • https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezu_na_dobit_pravnih_lica.html
  • • https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_privrednim_drustvima.html
  • • https://www.apr.gov.rs
  • • https://www.pio.rs/sr/osnovice-za-uplatu-doprinosa

Česta pitanja

Paušalac može ostati u sistemu dok god godišnji prihod ne pređe 6.000.000 RSD. Ako premaši taj iznos, prelazi na obračun sa stvarnim prihodima ili može registrovati DOO.

Povezani članci

Pošalji nekome kome treba

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.