Poreska osnovica u Srbiji: šta je i kako se računa
Poreska osnovica razlikuje se od stope i konačne obaveze. Primeri za zaradu, bruto zakupninu, kapitalni dobitak i nepokretnost pokazuju šta se mora proveriti pre obračuna.
Ispravka: 4. novembar 2026.
Ispravljeno je pripisivanje poreza na imovinu Zakonu o porezu na dohodak i nepotpun obračun kapitalnog dobitka bez indeksacije. Dodati su progresivni razredi i mogući kredit kod poreza na imovinu, razlika mesečnih i godišnjih odbitaka i primena iznosa zarade za 2026. naspram 2027.
Šta je poreska osnovica
Poreska osnovica je iznos na koji se primenjuje poreska stopa. Nije to procenat koji plaćaš ni konačan porez: to je polazni broj koji zakon definiše za svaku vrstu prihoda ili imovine.
Tri pojma uvek idu zajedno i nijedan se ne može koristiti umesto drugog:
Poreska osnovica: iznos koji se oporezuje.
Poreska stopa: procenat koji se primenjuje na tu osnovicu.
Porez: krajnja obaveza, dobija se množenjem prethodne dve veličine.
Kod proporcionalne stope osnovica pomnožena stopom daje obračunati porez pre eventualnih poreskih kredita. Kod progresivnog oporezivanja koriste se odgovarajući razredi, pa jedna stopa nije potpuna formula za svaki porez.
Iznos primljenog novca nije automatski poreska osnovica. Zakonom se određuju bruto iznos, priznati rashodi, umanjenja i eventualna tržišna vrednost; nije univerzalno tačno da je osnovica uvek manja od primljenog iznosa.
---
Ukratko
Poreska osnovica je iznos na koji se primenjuje poreska stopa. Nije isto što i konačan porez. Kod proporcionalnog poreza: osnovica × stopa daje obračun pre mogućih poreskih kredita. Kod progresivnih stopa primenjuju se poreski razredi.
Zarada od 100.000 dinara ne znači automatski da je cela ta suma poreska osnovica.
Zakon precizno definiše šta ulazi u osnovicu za svaku vrstu prihoda ili imovine.
Različite osnovice za različite vrste prihoda
Za različite vrste poreza važe različiti propisi. Zakon o porezu na dohodak građana uređuje, između ostalog, zarade, zakup i kapitalne dobitke. Godišnji porez na nepokretnosti uređuje Zakon o porezima na imovinu.
Plata: bruto minus neoporezivi iznos daje poresku osnovicu
Kod zarade, poreska osnovica nije bruto plata, ali nije ni bruto plata umanjena za doprinose. Od bruto zarade oduzima se samo neoporezivi iznos, i na ono što ostane primenjuje se stopa od 10%. Doprinosi za socijalno osiguranje obračunavaju se odvojeno, uz zakonske minimalne i maksimalne osnovice i druga posebna pravila. Njihov iznos ne odbija se od osnovice poreza na zaradu.
Neoporezivi iznos zarade za 2026. je 34.221 dinar mesečno za puno radno vreme. Za nepuno radno vreme i više poslodavaca važe pravila srazmernog korišćenja. Sledeći primer pretpostavlja pun mesečni obračun kod jednog poslodavca, bez posebnih olakšica i uz doprinosnu osnovicu jednaku bruto zaradi.
Primer za bruto platu od 100.000 RSD:
Bruto zarada: 100.000 RSD
Neoporezivi iznos: 34.221 RSD
Poreska osnovica: 100.000 - 34.221 = 65.779 RSD
Porez na zarade po stopi od 10%: 6.577,90 RSD
Doprinosi zaposlenog teku paralelno, po sopstvenoj osnovici:
Doprinos za PIO (14%): 14.000 RSD
Doprinos za zdravstveno osiguranje (5,15%): 5.150 RSD
Doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti (0,75%): 750 RSD
Ukupni doprinosi zaposlenog: 19.900 RSD
Od bruto plate od 100.000 dinara, porez se plaća na 65.779 dinara i iznosi 6.577,90 dinara, a ne 10.000 dinara. Neto plata je 100.000 - 19.900 - 6.577,90 = 73.522,10 RSD.
Prihodi od iznajmljivanja: 75% prihoda je poreska osnovica
Kod zakupa nepokretnosti u ovom režimu normirani troškovi iznose 25% bruto prihoda, pa osnovica iznosi 75%. Na zahtev se mogu priznati dokumentovani stvarni troškovi pod zakonskim uslovima. Ovo nije isti režim kao svaki turistički smeštaj ili zakup pokretnih stvari.
Primer za mesečnu zakupninu od 60.000 RSD:
Normirani troškovi (25%): 15.000 RSD
Poreska osnovica: 60.000 - 15.000 = 45.000 RSD
Porez po stopi od 20%: 9.000 RSD
Godišnja zakupnina od 720.000 RSD donosi poresku obavezu od 108.000 RSD, jer se porez obračunava na 540.000 dinara, a ne na pun iznos.
Za zakup pokretnih stvari važi drugi procenat normiranih troškova, pa ovaj primer ne treba prenositi na iznajmljivanje opreme ili vozila.
Kapitalni dobitak: prodajna minus nabavna cena
Kapitalni dobitak odnosi se na zakonom određene prenose, na primer nekretnine ili hartije, a ne na svaku prodaju bilo koje stvari. Polazi se od zakonske prodajne i nabavne cene, uz propisane korekcije i izuzimanja. Sledeći brojevi pokazuju samo sirovu razliku cena, pre indeksacije i drugih pravila.
Primer:
Kupoprodajna cena pri kupovini 2018: 8.500.000 RSD
Prodajna cena 2025: 12.000.000 RSD
Sirova razlika cena pre zakonskih korekcija: 3.500.000 RSD
Ilustracija 15% na nekorigovanu razliku: 525.000 RSD, nije konačan obračun
U stvarnom obračunu primenjuju se pravila zakonske nabavne cene, uključujući propisano uvećanje indeksom potrošačkih cena. Zato 525.000 dinara iz ilustracije nije konačan porez na prodaju 2025. bez dodatnog obračuna. Proveravaju se i moguća izuzimanja, na primer neprekidno desetogodišnje vlasništvo, i zakonska oslobođenja.
Porez na imovinu: zakonski utvrđena vrednost
Za obveznika koji ne vodi poslovne knjige osnovica se utvrđuje prema pravilima o korisnoj površini, prosečnoj ceni odgovarajuće nepokretnosti po zoni i drugim zakonskim elementima. Za druge kategorije obveznika mogu važiti druga pravila. To nije garantovano iznos niži od svake današnje tržišne cene.
Primer:
Vrednost stana po poreskoj proceni: 9.000.000 RSD
Pretpostavljena stopa lokalne odluke u ovom razredu: 0,4%
Godišnji porez na imovinu: 36.000 RSD
Za nepokretnosti fizičkog lica koje ne vodi knjige, osim zemljišta, zakon predviđa progresivne razrede iznad deset miliona dinara osnovice. Lokalna skupština određuje stope do zakonskih maksimuma. Primer 9.000.000 × 0,4% = 36.000 dinara pokazuje obračun pre mogućih kredita: za stanovanje i prijavljeno prebivalište postoji umanjenje od 50%, najviše 20.000 dinara, pod zakonskim uslovima.
---
Poreska osnovica, poreska stopa i porez: matematička veza
Ova tri pojma stoje u direktnoj matematičkoj vezi i nijedan se ne sme zameniti za drugi.
Poreska osnovica je iznos koji podleže oporezivanju, a poreska stopa procenat koji se na nju primenjuje. Kod proporcionalne stope njihov proizvod daje obračunati porez pre mogućih kredita. Konačna obaveza može zavisiti i od drugih zakonskih pravila.
Primer s platom: osnovica 65.779 RSD pomnožena stopom od 10% daje porez od 6.577,90 RSD.
Kada neko kaže "plaćam 10% poreza na platu", to ne znači da 10% bruto iznosa odlazi u budžet. Stopa od 10% primenjuje se isključivo na poresku osnovicu, koja je znatno niža od bruto plate.
Ova veza je korisna i kada analiziraš zakonske promene. Ako se stopa snizi a osnovica ostane ista, porez pada. Ako se proširi lista odbitaka koji smanjuju osnovicu, efektivna obaveza pada, čak i ako se stopa ne menja.
---
Olakšice koje smanjuju poresku osnovicu
Zakon predviđa nekoliko vrsta odbitaka koji direktno smanjuju poresku osnovicu pre nego što se porez uopšte obračuna.
Neoporezivi iznos za zaposlene
Mesečno umanjenje za redovnu zaradu koristi se prema zakonskim pravilima radnog vremena i poslodavaca. Za 2026. iznos je 34.221 dinar, a izmene iz 2026. predviđaju 37.369 od 1. januara 2027. Ne treba budući iznos koristiti za obračun u 2026.
Ovaj odbitak primenjuje se automatski kroz obračun zarade. Ne zahteva nikakav poseban zahtev prema poslodavcu.
Odbitak za izdržavane članove porodice
Lični odbitak za izdržavane članove vezan je za godišnji porez na dohodak građana kod obveznika tog poreza. Ne umanjuje automatski svakom roditelju mesečni porez na platu. Primena zavisi od godišnje osnovice, uslova za člana, ograničenja odbitaka i pravila korišćenja.
Jedan od roditelja može da iskoristi odbitak za zajedničko dete. Ovaj odbitak direktno smanjuje godišnju poresku osnovicu i time smanjuje konačan porez.
Česta zabuna: doprinosi nisu odbitak od poreske osnovice
Doprinosi koje zaposleni plaća na teret sopstvene zarade smanjuju iznos koji ti stigne na račun, ali ne smanjuju osnovicu za porez na zaradu. Porez i doprinosi su dve odvojene obaveze sa dve odvojene osnovice: porez se računa na bruto zaradu umanjenu za neoporezivi iznos, a doprinosi na punu bruto zaradu, u granicama najniže i najviše mesečne osnovice koje propisuje zakon.
---
Poreska osnovica kod preduzetnika: paušalac vs knjižar
Preduzetnici u Srbiji imaju dva osnovna načina oporezivanja i svaki podrazumeva potpuno drugačiji pristup poreskoj osnovici.
Preduzetnik paušalac
Paušalac ne plaća porez na stvarno ostvarenu zaradu. Poreska uprava mu utvrđuje paušalno određen prihod koji služi kao osnov za plaćanje poreza i doprinosa. Taj iznos ostaje isti bez obzira na to koliko je paušalac stvarno zaradio tokom meseca.
Paušalno utvrđeni prihod zavisi od propisanih elemenata delatnosti i drugih relevantnih kriterijuma. Nije tačno navoditi površinu poslovnog prostora kao univerzalan element obračuna. Promet i zakonski uslovi i dalje su važni za samo pravo na paušal.
Preduzetnik knjižar
Knjižar vodi poslovne knjige i plaća porez na osnovu stvarno ostvarene dobiti. Poreska osnovica je oporeziva dobit, razlika između ukupnih prihoda i poresko priznatih rashoda u poslovnim knjigama.
Kod knjiga rashod mora biti poreski priznat i pravilno evidentiran. Nabavka opreme se ne odbija nužno u celosti odmah, jer mogu važiti pravila amortizacije. Trošenje novca radi nižeg poreza nije isto što i povećanje neto dobiti.
---
Bruto i neto plata: gde se tačno nalazi poreska osnovica
Na platnom listiću svaki iznos ima svoju ulogu u lancu obračuna:
Bruto zarada zaposlenog: uključuje porez i doprinose na teret zaposlenog, bez doprinosa na teret poslodavca.
Neoporezivi iznos (34.221 RSD za 2026): oduzima se od bruto zarade.
Poreska osnovica: ono što ostane posle tog odbitka.
Porez na zarade (10% od poreske osnovice): konačna poreska obaveza.
Doprinosi zaposlenog (PIO 14%, zdravstvo 5,15%, nezaposlenost 0,75%): računaju se posebno, na punu bruto zaradu.
Neto plata: bruto umanjen za doprinose zaposlenog i porez na zarade.
Primer bruto-neto obračuna koristi standardne pretpostavke za 2026. Doprinosne osnovice imaju najniže i najviše granice i druga posebna pravila. Bruto zarada zaposlenog nije isto što i ukupni trošak poslodavca sa doprinosima na njegov teret.
---
Praktične posledice poreske osnovice
Poreska osnovica utiče na konkretne odluke, bez obzira na to da li si zaposleni, preduzetnik ili vlasnik nekretnine:
Pregovaranje o plati: kad znaš kako se računa osnova za porez, možeš tačno da izračunaš šta konkretna bruto ponuda znači za tvoj mesečni neto iznos.
Planiranje prihoda od iznajmljivanja: porez ne plaćaš na punu zakupninu, već na 75% iznosa, pa unapred možeš tačno da izračunaš godišnju poresku obavezu.
Prodaja nekretnine: možeš proceniti poresku obavezu na kapitalni dobitak i ugraditi je u plan prodaje pre nego što potpišeš ugovor.
Izbor poreskog režima za preduzetnike: poznavanje poreske osnovice pomaže ti da uporediš paušal i knjige i odabereš model koji odgovara tvojoj delatnosti i prihodu.
Korišćenje olakšica: prvo utvrdi da li se umanjuje osnovica, obračunati porez ili druga obaveza. Mesečne i godišnje olakšice nemaju iste uslove.
Svaki dinar koji zakon prizna kao odbitak ili normirani trošak direktno smanjuje osnovicu, a time i porez koji na kraju platiš. Zato proveru odbitaka i olakšica vredi uraditi pre svake poreske prijave, ne posle.
Izvori
- • Zakon o porezu na dohodak građana, čl. 15a, 72a-77 i 88: https://www.paragraf.rs/propisi/zakon-o-porezu-na-dohodak-gradjana.html
- • Zakon o porezima na imovinu, čl. 6, 11 i 13: https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezima_na_imovinu.html
- • Zakon o doprinosima: https://www.paragraf.rs/propisi/zakon-o-doprinosima-za-obavezno-socijalno-osiguranje.html
Česta pitanja
Povezani članci
Kada treba podneti poresku prijavu?
Kalendar poreskih prijava za fizička lica: različiti rokovi za PPDG-3R, PP OPO i frilensere, godišnji porez do 15. maja i elektronsko podnošenje.
3 min · GENGE tim · 5. decembar 2025.
Porez na ETF i akcije za investitore iz Srbije
Poreska pravila za akcije i ETF-ove: kapitalna dobit, dividende iz inostranstva, rokovi prijave i dokumentacija za investitore rezidente Srbije.
4 min · GENGE tim · 31. oktobar 2025.
Bruto i neto plata u Srbiji: kako se računa svaki dinar (2026)
Svaki mesec nešto nestane između bruto plate iz ugovora i neta na računu. Evo tačno kuda ide svaki dinar, sa formulom, konkretnim primerima i svim važećim stopama za 2026. godinu.
6 min · GENGE tim · 2. april 2026.
Šta je paušal i kako funkcioniše?
Ko može biti paušalac, koliko paušalnog poreza i doprinosa plaćaš mesečno, i koje obaveze nosi ovaj poreski režim.
4 min · GENGE tim · 5. oktobar 2025.
Poreska kartica i oslobođenje od poreza: šta svaki zaposleni treba da zna
Neoporezivi iznos zarade za puno radno vreme u 2026. iznosi 34.221 dinar mesečno. Kako proveriti obračun, raspodelu kod više poslodavaca i razliku između PPP-PD i PP OD-1.
6 min · GENGE tim · 27. april 2026.
Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.