Penzije

Dokup staža: godine se ne kupuju unazad, evo šta zaista postoji

Član 15 omogućava osiguranje osobama koje ispunjavaju uslove, uz mesečne doprinose. To nije slobodna kupovina starih godina. Objašnjavamo osnovice za 2026. i zašto efekat na penziju treba računati pojedinačno.

GENGE tim9 min čitanjaObjavljeno: 4. avgust 2026.Ažurirano: 19. novembar 2026.

Ispravka: 4. novembar 2026.

Ispravljeni su starosni uslov za žene u 2026, poistovećivanje minimalne osnovice sa godišnjim koeficijentom i nepotkrepljen univerzalni rok povraćaja. Razdvojeni su dokup godina van osiguranja i ranije neuplaćeni doprinosi.

Ono što se traži i ono što postoji

Pitanje se obično postavlja ovako: nedostaje mi tri godine do penzije, koliko košta da ih kupim. Odgovor koji niko ne voli je da se godine unazad ne kupuju. Ne postoji postupak kojim se naknadno uplate doprinosi za period u kom osoba nije bila osigurana, pa da se taj period upiše u radnu knjižicu.

Postoji nešto drugo, i to je korisno: uključivanje u obavezno osiguranje po članu 15, gde se doprinos plaća mesec za mesec, i staž se gradi od dana podnošenja zahteva. Razlika između ta dva nije formalna. To nije mogućnost slobodne kupovine ranijih godina van osiguranja.

Ukratko

  • Svojstvo osiguranika po članu 15 stiče se danom podnošenja zahteva, a unazad najviše 30 dana.

  • Pravo imaju samo oni koji nisu obavezno osigurani i nisu korisnici penzije, stariji od 15 godina, sa prebivalištem u Srbiji.

  • Bira se jedna od trinaest osnovica, a stopa je 24 odsto, pa mesečna obaveza u 2026. ide od 12.311,28 do 175.876,80 dinara.

  • Staž se računa samo za vreme za koje je doprinos stvarno uplaćen.

  • Uplate mogu doprineti ispunjavanju uslova i obračunu iznosa penzije; efekat zavisi od ličnih podataka i zakonskih pravila.

Zašto unazad ne ide

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju u članu 15 kaže da se svojstvo osiguranika stiče danom podnošenja zahteva, a izuzetno, na zahtev lica, najranije 30 dana pre podnošenja. Trideset dana je ceo prostor za unazad.

Jedna prelazna odredba jeste dozvoljavala uplatu za ranije periode, počev od 1. januara 1999, ali je rok za taj zahtev bio godinu dana od stupanja zakona na snagu i odavno je istekao.

Posebna situacija je period u kom je osoba stvarno radila, ali poslodavac nije uplatio doprinose. To nije dokup ranijih godina van osiguranja. Potrebno je proveriti podatke i mogućnost naknadne uplate za postojeći osnov osiguranja kod PIO i nadležnih organa; nije isto što i novo uključivanje po članu 15. Kako to izgleda u praksi opisali smo u tekstu o radu na crno.

Ko može da se uključi

Uslovi su jednostavni i ograničavajući u isto vreme. Pravo imaju lica koja nisu obavezno osigurana, dakle nisu zaposlena, nisu preduzetnici ni poljoprivredni osiguranici, nisu korisnici penzije, starija su od 15 godina i imaju prebivalište u Srbiji.

To znači da zaposleni ne može da dokupljuje staž paralelno sa poslom, niti penzioner može naknadno da popravlja svoju penziju uplatama. Ako se osoba koja je uključena po članu 15 zaposli, osiguranje po tom osnovu prestaje po sili zakona, a više uplaćeni doprinosi se vraćaju na zahtev.

Postoji i ograničenje koje se tiče invalidnosti: svojstvo osiguranika se može steći samo ako nije već nastupio slučaj po osnovu kog se pravo ostvaruje. Ko je već nesposoban za rad ne može se uključiti zbog invalidske penzije.

Koliko košta

Prilikom podnošenja zahteva bira se jedna od trinaest osnovica, a doprinos je 24 odsto na izabranu osnovicu. Fond PIO je za 2026. objavio osnovice koje su u odnosu na prethodni period više za 11,6 odsto.

Najniža osnovica je 51.297 dinara, što daje mesečnu obavezu od 12.311,28 dinara, odnosno oko 147.700 dinara godišnje. Najviša je 732.820 dinara, sa mesečnom obavezom od 175.876,80 dinara. Osnovice su određene kao procenat prosečne zarade, od 35 odsto za najnižu do 500 odsto za najvišu, i menjaju se svake godine.

Doprinos dospeva do 15. u mesecu za prethodni mesec. Izabrana osnovica se tokom trajanja osiguranja može promeniti, naviše ili naniže, na zahtev. Fond ne šalje obaveštenja o novim iznosima, nego je na osiguraniku da ih sam proveri.

Rok od šest meseci koji gasi osiguranje

Ovo je najskuplja zamka u celom postupku. Ako se doprinos ne plati u roku od šest meseci od dospelosti, svojstvo osiguranika prestaje, i to najranije sa poslednjim danom za koji je doprinos plaćen.

Prestanak nije pauza. Za ponovno uključivanje podnosi se nov zahtev, a staž ponovo počinje da teče od tog dana. Po novom zahtevu može se tražiti početak najviše 30 dana unazad, u zakonskim uslovima.

Propuštene uplate posle prestanka osiguranja ne pretvaraju se automatski u priznat staž. Pre uplate za raniji period traži od Fonda proveru svojstva osiguranika i obaveze.

Kako proceniti efekat na penziju

Penzija se obračunava iz ličnih bodova i vrednosti opšteg boda. Godišnji lični koeficijent zavisi od odnosa evidentirane osnovice i prosečne godišnje zarade za istu kalendarsku godinu. Najniža osnovica doprinosa se, međutim, utvrđuje prema prethodnih 12 meseci. Zato uplata na osnovicu od 35% ne znači automatski koeficijent tačno 0,35 za tekuću godinu.

Nije pouzdano obećati isti rast penzije za svaku godinu ili isti rok povraćaja novca na svim osnovicama. Na isplatu utiču ukupni staž, podaci za sve godine, zakonske granice, moguća primena najnižeg iznosa penzije i buduća usklađivanja. Prosta računica bez tih podataka nije individualna procena penzije.

Za redovnu starosnu penziju u 2026. osnovni uslov je 65 godina života za muškarce, odnosno 64 za žene, uz najmanje 15 godina staža osiguranja. Poseban osnov je 45 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Postoje i druge zakonske kategorije i pravila. Kod rada u inostranstvu može biti bitno sabiranje perioda po odgovarajućem međunarodnom sporazumu: manje od 15 domaćih godina ne znači automatski da nema nikakvog prava.

Pre izbora osnovice zatraži proveru evidentiranog staža i informativni obračun. Dobrovoljni penzijski fond je drugi proizvod, sa drugačijim pravilima, troškovima i rizicima; nije unapred dokazano povoljniji za svaku osobu.

Gornja granica

Penzijski staž se računa najviše do 45 godina. To nije isto što i opšta tvrdnja da svaki doprinos posle 45 godina nema nikakav uticaj na obračun, pa pre bilo kakve odluke vredi izvaditi tačno stanje staža, umesto da se računa po sećanju i radnoj knjižici.

Kako se podnosi zahtev

Zahtev za uključivanje u obavezno osiguranje, kao i zahtev za prestanak tog svojstva, podnosi se lično u Fondu PIO, poštom ili elektronski preko e-šaltera Fonda PIO. Pri podnošenju se bira osnovica.

Pre toga ima smisla proveriti evidentirani staž, jer se na istom mestu vidi koliko tačno nedostaje do praga od 15 godina i da li je neki raniji period ostao neevidentiran. Provera evidencije i eventualna ispravka razlikuju se od sticanja novog staža uplatom. Postoje i zakonom predviđeni slučajevi povraćaja više plaćenih doprinosa.

Pre nego što odlučiš

Najpre razdvoji tri situacije: raniji period van osiguranja, postojeći period sa neuplaćenim doprinosima i buduće osiguranje po članu 15. Za svaku važe druga pravila. Proveri stanje staža, uslove penzionisanja i izabranu osnovicu pre nego što planiraš višegodišnje uplate.

Član 15 obuhvata penzijsko i invalidsko osiguranje; uplata sama ne rešava zdravstveno osiguranje.

Izvori

  • • Zakon o PIO, čl. 15, 19a, 61-70: https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_penzijskom_i_invalidskom_osiguranju.html
  • • Fond PIO, osnovice 2026: https://www.pio.rs/sr/vesti/nove-osnovice-u-2026-godini-chlan-15-zakona-o-pio
  • • Fond PIO, uključivanje i česta pitanja: https://pio.rs/sr/samostalna-uplata-doprinosa-chlan-15
  • • https://www.pio.rs/najcesca-pitanja/clan-15

Česta pitanja

Član 15 nije slobodan dokup starih godina van osiguranja: početak je po zahtevu, najviše 30 dana unazad. Raniji rad sa neuplaćenim doprinosima je druga situacija koju treba posebno proveriti.

Povezani članci

Pošalji nekome kome treba

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.