Lične finansije

Otpremnina u Srbiji: koliko iznosi za penziju i tehnološki višak i kako se računa

Otpremnina za penziju iznosi najmanje dve prosečne zarade, a za tehnološki višak trećinu zarade za svaku godinu rada. Evo kako da je izračunaš i kada je neoporeziva.

GENGE tim5 min čitanjaObjavljeno: 20. novembar 2026.Ažurirano: 20. novembar 2026.

Otpremnina je jednokratna isplata koju dobijaš od poslodavca kada ti prestaje radni odnos. Zakon o radu je propisuje u dva slučaja: kada odlaziš u penziju i kada poslodavac proglasi da je prestala potreba za tvojim radom, što se u praksi zove tehnološki višak. U ovom vodiču saznaćeš koliko najmanje iznosi u oba slučaja, kako da je izračunaš i da li se na nju plaća porez.

Ukratko

  • Otpremnina pri odlasku u penziju iznosi najmanje dve prosečne zarade u Srbiji, prema poslednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku (član 119 Zakona o radu).

  • Za tehnološki višak otpremnina iznosi najmanje trećinu tvoje zarade za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca (član 158).

  • Poslodavac mora da ti isplati otpremninu za višak pre nego što ti otkaže ugovor o radu.

  • Do zakonskog minimuma na otpremninu se ne plaća porez na dohodak građana.

Otpremnina pri odlasku u penziju

Član 119 Zakona o radu obavezuje poslodavca da ti pri odlasku u penziju isplati otpremninu, u skladu sa opštim aktom, najmanje u visini dve prosečne zarade. Pod prosečnom zaradom zakon podrazumeva prosečnu zaradu u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog zavoda za statistiku, a ne tvoju platu.

Poslednji objavljeni podatak je prosečna bruto zarada za avgust 2026. godine: 161.953 dinara. Dve takve zarade iznose 323.906 dinara, i to je najmanja otpremnina za penziju dok Republički zavod za statistiku ne objavi podatak za naredni mesec. Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu mogu da predvide i veći iznos.

Uslove za penziju i način na koji se ona računa pročitaj u vodiču kolika je penzija u Srbiji.

Otpremnina za tehnološki višak

Kada poslodavac utvrdi da je prestala potreba za tvojim radom, član 158 Zakona o radu ga obavezuje da ti pre otkaza ugovora o radu isplati otpremninu. Njenu visinu određuje opšti akt ili ugovor o radu, ali ona ne može biti niža od zbira trećine tvoje zarade za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod tog poslodavca.

U godine rada računa se i vreme provedeno kod poslodavca prethodnika, ako je došlo do statusne promene ili promene poslodavca, kao i kod lica povezanih sa poslodavcem. Promena vlasnika kapitala se ne smatra promenom poslodavca. Za period za koji ti je otpremnina već isplaćena, kod istog ili drugog poslodavca, ne možeš da je dobiješ ponovo.

Kako da izračunaš otpremninu za višak

Član 159 kaže da se za obračun uzima tvoja prosečna mesečna zarada isplaćena za poslednja tri meseca pre meseca u kojem se otpremnina isplaćuje. Računica ima tri koraka:

  • saberi zarade za poslednja tri meseca i podeli sa tri;

  • tu prosečnu zaradu podeli sa tri, i dobićeš iznos za jednu godinu rada;

  • pomnoži ga brojem navršenih godina rada kod poslodavca.

Primer: ako ti je prosečna zarada za poslednja tri meseca 120.000 dinara, a kod poslodavca si navršio devet godina rada, otpremnina iznosi najmanje 9 × 40.000, odnosno 360.000 dinara. Započeta deseta godina se ne računa, jer zakon govori o navršenim godinama.

Da li se na otpremninu plaća porez

Zakon o porezu na dohodak građana (član 9) oslobađa od poreza otpremninu pri odlasku u penziju i otpremninu za tehnološki višak, ali samo do iznosa koji je kao najniži utvrđen Zakonom o radu. Ako poslodavac isplati više od minimuma, porez se plaća na deo iznad tog iznosa.

Kada nemaš pravo na otpremninu po zakonu

Zakon o radu propisuje otpremninu samo za odlazak u penziju i za tehnološki višak. Ako sam daješ otkaz, ako ugovor prestaje sporazumno ili ističe ugovor na određeno vreme, zakonsko pravo na otpremninu ne postoji. Opšti akt ili ugovor o radu ipak mogu da predvide i druga primanja, pa proveri šta piše kod tvog poslodavca.

Šta sledi posle otkaza zbog viška

Zaposleni kome je posle isplate otpremnine otkazan ugovor o radu zbog prestanka potrebe za radom ima pravo na novčanu naknadu i na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, u skladu sa propisima o zapošljavanju (član 160). Kako se prijavljuješ i koliko naknada iznosi objašnjeno je u vodiču o naknadi za nezaposlene.

Ako otpremnina nije isplaćena, imaš 60 dana od dana kada si saznao za povredu prava da pokreneš spor pred sudom, a novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju za tri godine (članovi 195 i 196). Ostala prava iz radnog odnosa nalaze se u vodiču prava zaposlenih u Srbiji.

Izvori

  • • Zakon o radu, čl. 119, 158, 159, 160, 195 i 196
  • • https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_radu.html
  • • Zakon o porezu na dohodak građana, čl. 9, tač. 18 i 19
  • • https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezu_na_dohodak_gradjana.html
  • • Republički zavod za statistiku, prosečne zarade po zaposlenom, avgust 2026
  • • https://www.stat.gov.rs/sr-latn/oblasti/trziste-rada/zarade/

Česta pitanja

Najmanje dve prosečne zarade u Srbiji prema poslednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku (član 119 Zakona o radu). Uz prosečnu bruto zaradu za avgust 2026. od 161.953 dinara, minimum je 323.906 dinara, dok se ne objavi podatak za naredni mesec.

Povezani članci

Pošalji nekome kome treba

Sadržaj na ovom sajtu je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, investicioni, poreski ili pravni savet.